U Hrvatskoj je sve manje kućanstava od tri i više članova, raste udjel samačkih i dvočlanih kućanstava, te je gotovo svako treće kućanstvo samačko, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS) na temelju popisa stanovništva 2021.

U proteklih pedeset godina zamjetan je konstantan pad veličine kućanstava, odnosno prosječnog broja članova u kućanstvu. Primjerice, 1953. godine u jednom je kućanstvu prosječno živjelo 3,8 osoba, a 2021. bilo ih je 2,7, navodi DZS.
Zavod je danas objavio konačne rezultate Popisa stanovništva 2021. godine o kućanstvima prema broju članova po gradovima, općinama i županijama, prenosi Index.

DZS navodi da je primjerice udio samačkih kućanstava u 1953. bio 14,1 posto, dok je u 2021. taj udio bio 27,8 posto te da podaci popisa iz 2021. pokazuju da je gotovo svako treće kućanstvo u Hrvatskoj samačko.
Udio tročlanih kućanstava u 1953. bio je 18,8 posto, a u 2021. taj je udio bio 17,9 posto. Udio kućanstava od pet i više članova u ukupnom broju kućanstava u 1953. bio 32,4 posto, a u 2021. svega 12,4 posto.

U 2021. prosječno najveća kućanstva imale su Krapinsko-zagorska županija (3,1 osobe), Međimurska (3,1), Varaždinska županija (3,0) i Zagrebačka županija (3,0), a najmanja kućanstva bila su u Primorsko-goranskoj županiji (2,4), Ličko-senjskoj (2,4), Šibensko-kninskoj (2,5) i Gradu Zagrebu (2,5).

U Republici Hrvatskoj je u 2021. živjelo 3.871.833 stanovnika, od čega je njih 3.829.989 ili 98,9 posto živjelo u privatnim kućanstvima te 41.844 ili 1,1 posto u institucionalnim kućanstvima.
Ukupno je bilo 1.436.893 kućanstava, od čega 1.435.440 privatnih kućanstava i 1453 institucionalna.