Zbog proljetnih mrazova i kiše, podbacile su sve rane pčelinje paše. Prošla godina nije bila dobra, a ova bi mogla biti još lošija. Uz zimske gubitke na pčelinjim zajednicama, proljetnog vrcanja meda gotovo i neće biti. U pomoć pčelarima priskače država.

Na šumovitim obroncima nadomak Pleternice carstvo je divlje trešnje. Opojna je i medonosna, no mraz je ovim pčelama upropastio prvu pravu proljetnu gozbu.

- Moji kupci koji uzimaju taj med od divlje trešnje prezadovoljni su, ali eto ove ga godine neće biti, priča Ante Krlić, Pčelarska udruga "Zlatna dolina".

Pa od dvije tone meda koliko prosječno izvrca u ovim ekološkim pčelinjacima, ove godine bit će to za trećinu manje. Možda i manje od toga, jer mraz i kiše načeli su i onu najvažniju ispašu - bagrem.

- Nema sigurno takve ispaše kao u bagrema, da u 15 dana unesu 15 do čak 20 kilograma, toga neće biti, objašnjava Davor Šolić, Pčelarska udruga "Slavonska pčela".

Zato su u problemu. Oni koji pčele nisu prihranjivali proteklih mjeseci, pretrpjeli su goleme gubitke. Uginulo im je i do 80 posto pčelinjih zajednica.

- Mislim da je riječ o tehnologiji, greškama pčelara, o liječenju protiv varroe koje nije odrađeno kako treba i na vrijeme, rekao je Darko Mitrić, dr. vet. med., Požega.

Lijekovi su, kaže ovaj veterinar i pčelar, dostupni, liječenje plaća država. Proizvodnju domaćeg meda potiče nizom mjera, i to europskim novcem. Od kupnje košnica i pčelinjih zajednica do uvođenja tehnologije i brendiranja meda.

- Za nas koji smo stacionarni pčelari i ne možemo puno zaraditi, ovaj nam je poticaj jako, jako koristan, kaže Davor.

Da bi lakše prebrodili pad proizvodnje i probleme koji ih čekaju ove sezone - država će opet pomoći.

Zato 7300 registriranih pčelara mora prijaviti zimske gubitke, i to putem upitnika koji ove godine moraju ispuniti i predati što prije.