Prethodni članak
Sljedeći članak

Liječnica otkriva od čega i s koliko godina Zagorci najčešće umiru u zadnje vrijeme

Najviše umrlih starije je od 85 godina


Krapinsko – zagorska županija, po stopi prirodnog prirasta, gora je od hrvatskog prosjeka u zadnjih šest godina. Naime, 2016. godine stopa je iznosila -6,1, u KZŽ, a u Hrvatskoj -3,4. Svake se godine negativni predznak povećavao, da bi 2021. godine za našu županiju iznosio -7,7, a u Hrvatskoj -6,8, saznajemo u Zavodu za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije. Kako kažu demografski podaci, 2021. godine ukupno je rođeno 1084 osoba, a umrlo 2015 ljudi u Zagorju, pa prirodni prirast iznosi -935. Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) za Krapinsko – zagorsku županiju 2020. godine iznosila je 15,9, što je više od stope mortaliteta u Hrvatskoj, koja je iznosila 14,1.

A od čega najviše umiru Zagorci, pitali smo dr. Marinu Stanković Gjuretek iz Zavoda za javno zdravstvo KZŽ. – Među uzrocima smrti na prvom mjestu su kardiovaskularne bolesti (37,7%), a slijede maligne bolesti (21,3%). Među pojedinačnim dijagnozama najčešći je COVID – 19, hipertenzivna bolest srca, infarkt miokarda, dijabetes, moždani udar, rak pluća i kronična ishemična bolest srca – rekla je dr. Stanković Gjuretek, dodajući da je u 2020. godini najviše umrlih muškaraca bilo u dobi od 80 do 84 godine, a žena u dobi iznad 85 godina. 2021. godine, najčešći uzroci smrti bili su isti, a najviše umrlih muškaraca i žena bilo je u dobi iznad 85 godina. Stopa umrlih muškaraca na 1000 stanovnika je 17,3, a žena 16,1. Najčešći uzroci umiranja od malignih bolesti u 2021. godini su za ženski spol rak debelog crijeva, rak pluća, a zatim rak dojke i želuca, rak jajnika te rak gušterače. Za muški spol također prednjači rak debelog crijeva, a slijede rak prostate, pluća, gušterače i jetre.

Što se zdravstvene zaštite tiče, na području Krapinsko - zagorske županije rade 73 ordinacije u djelatnosti opće/obiteljske medicine i 5 ordinacija u djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece. Ordinaciju opće medicine korisnici su u 2021. godini posjetili 15,0 puta izračunato prema broju osoba koje su koristile zdravstvenu zaštitu, za RH je to iznosilo 14,1, a ordinaciju zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece korisnici su posjetili 10,7 puta za RH je to iznosilo 9,2. Na svakih 4,8 pregleda u djelatnosti opće medicine osiguranici su upućivani na 1 specijalistički pregled (RH na 2,7 pregleda u ordinaciji opće medicine upućuje se na jedan specijalistički), a u djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece na svakih 5,2 pregleda u ordinaciji upućuje se na jedan specijalističkih pregleda (RH 4,8). - Prikupljeni podaci o bolestima i stanjima ne mogu poslužiti za određivanje udjela pojavljivanja pojedinih značajnih bolesti (ili skupina bolesti), nego samo kao uvid u kretanje učestalosti korištenja zdravstvene zaštite u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite zbog pojedinih bolesti i stanja – kaže dr. Stanković Gjuretek. Zdravstvena zaštita u djelatnosti opće/obiteljske medicine najčešće se tražila zbog bolesti cirkulacijskog sustava, zatim iz skupine bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva i dišnog sustava. U djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece najčešće se koristila zdravstvena zaštita zbog bolesti iz skupine dišnog sustava i skupine zarazne bolesti. U djelatnosti zdravstvene zaštite i liječenja usta i zubi na području Krapinsko - zagorske županije imamo 61 ordinaciju u kojima su zdravstvenu zaštitu potražile 33,7% osiguranih osoba (RH 32,6%).

Krapinsko – zagorska županija raspolaže s jednom općom bolnicom, OB Zabok, i pet specijalnih bolnica. Bolnice raspolažu s ukupno 1195 kreveta, što iznosi 9,9 kreveta na 1000 stanovnika. Za usporedbu, u Hrvatskoj je to 5,8 kreveta na 1000 stanovnika. U 2021. godini u zagorskim je bolnicama bilo hospitalizirano 26.947 bolesnika, a prosječna dužina liječenja bila je 9,9 dana, što je duže nego je prosjek u Hrvatskoj (7,8 dana). Što se COVID – a tiče, podaci Zavoda kažu da je u 2020. godini oboljelo 9.281 Zagoraca, a umrlo njih 225, godinu kasnije oboljelo je 14.312 osoba, a umrlo ih je 295, dok je u 2022. godini oboljelo 31.913, a umrlo 130 osoba.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook