Hrvatski sustav povratne naknade, uz postojeće PET boce, staklo i limenke, uskoro ulazi u novu, znatno proširenu fazu. Od 1. siječnja 2027. godine, u sustav će biti uključena i višeslojna kartonska ambalaža, poznatija kao tetrapak, koja se najčešće koristi za mlijeko i sokove.

Promjena se ne zaustavlja na tome; povratna naknada obuhvatit će i sve bočice pića zapremnine manje od dva decilitra, koje su dosad bile izuzete. Za potrošače to konkretno znači da će svaki takav proizvod na polici poskupjeti za iznos povratne naknade od 10 centi.

“Ono što je za potrošače važno jest da će s 1. siječnja, ako ti proizvodi uđu u sustav povratne naknade, doći do porasta cijene za iznos povratne naknade”, potvrdila je Dragica Bagarić, direktorica tvrtke Eko Ozra, koja se bavi zbrinjavanjem otpada.

I dok dio građana pozdravlja mjeru kao ekološki napredak, proizvođači i trgovci upozoravaju na niz praktičnih i financijskih prepreka te glasno traže odgodu primjene. Tvrde kako je ključni problem potpuna nepripremljenost infrastrukture za prihvat nove, zahtjevnije vrste ambalaže.

“Hrvatska u ovom trenutku nema kapacitete za oporabu višeslojne kartonske ambalaže, a trgovina nema aparate za preuzimanje te ambalaže već bi je morala sakupljati ručno”, naglašava Bagarić, dodajući kako se time otvara i ozbiljan problem s higijenskog aspekta. Zabrinutost dijeli i Hrvatska udruga poslodavaca. “Proširenje sigurno nosi sa sobom određene komplikacije i povećanje troškova. Tetrapak ambalaža je puno kompleksnija za prikupljanje u odnosu na limenke, PET i staklo jer je višeslojna, što će zahtijevati dodatne investicije”, izjavila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, međutim, poručuju kako za iznenađenja nije trebalo biti mjesta jer je rok odavno poznat.

“Pravilnik je iz 2023. godine, bilo je dovoljno vremena da se svi priviknu i pripreme. Istina, nije ostalo više puno vremena, ali činimo sve da sustav ipak profunkcionira od propisanog roka”, rekla je Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom. Iako su najavili da će prijedlog za odgodu razmotriti, iz Ministarstva ističu kako trgovine već imaju uhodan sustav te da će se samo povećati količina ambalaže.

“Naravno, imat će nešto više posla, ali možda treba spomenuti da i za taj dio posla trgovci dobivaju naknadu”, dodala je Radović, aludirajući na naknadu za rukovanje koja se isplaćuje za svaku prikupljenu jedinicu.

Proširenjem sustava količina ambalaže koja podliježe povratnoj naknadi mogla bi se povećati za golemih 400 milijuna jedinica godišnje. Cijela operacija dio je šireg napora usklađivanja s europskom legislativom i Zelenim planom, a pritisak je dodatno pojačala i prijetnja tužbom Europske komisije pred Sudom EU zbog nepotpunog prijenosa Direktive o ambalažnom otpadu. Donošenjem novog Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, Hrvatska je taj problem riješila, ali si je i zadala ambiciozne ciljeve. Do kraja 2025. godine mora se reciklirati najmanje 65 posto mase ambalažnog otpada, a taj cilj raste na 70 posto do kraja 2030. godine, zbog čega se širenje sustava smatra ključnim alatom za njihovo ispunjenje.

Građane, pak, najviše muči praktična strana priče. Dok jedni, poput Svena iz Vrbovca, vide mjeru kao “dobro rješenje za očuvanje okoliša”, drugi su skeptični.

“Imate one druge stvari, ne samo mlijeko, koje nemaju čep nego se reže ćošak, pa da se to vraća, ne znam baš”, komentirala je Zagrepčanka Janja, izražavajući čestu brigu oko higijene i kompliciranosti vraćanja ambalaže koja se ne može lako zatvoriti. Uz to, novi Pravilnik donosi i niz tehničkih obveza za proizvođače. Sva ambalaža u sustavu morat će nositi novu, jasno propisanu oznaku sustava povratne naknade i jedinstvenu GTIN oznaku, a proizvođači će morati dostavljati uzorke svake nove ambalažne jedinice na odobrenje Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najkasnije 14 dana prije stavljanja na tržište.