Krapinsko-zagorska županije je u zadnjih 20 godina ostala bez 15 tisuća stanovnika. Procjena je to Hrvatskog zavoda za statistiku prema kojoj je na krapinsko-zagorskom području prije 20 godina živjelo 139.307 stanovnika, a lani samo njih 124.110. Slikovito rečeno, u dva desetljeća nestala su dva grada veličine Zaboka i Zlatara.  No, prije nego li otkrijemo razlog takvog stanja, moramo ustvrditi da, prema istome izvoru, zbrojimo li razliku broja umrlih i rođenih te razliku iseljenih i doseljenih u županiju u istom razdoblju, brojka je još alarmantnija – 17.892. Ali, baratat ćemo onom manjom procjenom- od 15 tisuća „minusa“.

I kad bi mnogi očekivali da je glavni razlog što u Zagorju nakon 20 godina nedostaje svaki 7 stanovnik iseljavanje, to nije tako. Kriva je „bijela kuga“, odnosno negativni prirodni prirast jer je u od 2001. do 2020. 15.037 ljudi više umrlo nego se rodilo u Krapinsko-zagorskoj županiji. Tako je samo lani bilo 930 više pokojnika, nego novorođenčadi.

Što se iseljavanja tiče, 43.109 ljudi napustilo je svoju zagorsku adresu, ali se i 40.257 njih doselilo. Ovi podaci se odnose na sva iseljavanja i doseljavanja iz jednog grada ili općinu unutar županije, između hrvatskih županija, kao i inozemstva. Zanimljivo je da se lani i preklani više ljude došlo, nego je otišlo iz  županije. U 2020. je otišlo 713 ljudi u inozemstvo, ali nam se preko tisuću njih doselilo iz drugih zemalja. Iako skoro svi pišu o „crnim brojkama“, o mjestima u kojima najveći odljev stanovništva, mi ćemo istaknuti pozitivne primjere.

Pouzdamo li se u naše statističare, najbolje se u 2020. živjelo u Stubičkim Toplicama u koje je doselilo 299, a iselilo se 130 ljudi. Ljudi vole živjeti i u Mariji Bistrici iz koje je iselilo sto, ali se u isto vrijeme doselilo 157 osoba. Donja Stubica ima dobar omjer i lani joj je porastao broj stanovnika što se migracija tiče : 196 ih je došlo, 115 otišlo. Hum na Sutli vole došljaci pa ih je tako došlo 150, a iselilo se njih 105. U Oroslavju su odlučilo živjeti nova 173 građana, a 129 ih je odlučilo sreću potražiti negdje drugdje. Krapina bilježi 259 useljenih i 192 iseljena. Zabrinjava što u najmanjim sredinama ima puno više odlazaka, nego dolazaka.

Po godinama, najmanje dobra za Krapinsko-zagorsku županiju bila je 2014. kad se čak tisuću i pol ljudi više iselilo nego je potražilo svoj novi dom u ovom dijelu Zagorja.