Prethodni članak

Kraj naplatnim kućicama kakve poznajemo: Evo što čeka vozače u RH!


Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o financiranju novog elektroničkog sustava naplate cestarine u ukupnoj vrijednosti većoj od 160 milijuna eura. Projekt će se primarno sufinancirati sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a prema Zakonu o naplati cestarine, njegova se primjena na hrvatskim autocestama očekuje od 1. ožujka 2027. godine, piše Dnevno.hr.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pojasnio je na sjednici Vlade da od ukupnog iznosa od 160,5 milijuna eura prihvatljivi troškovi NPOO-a iznose 115,6 milijuna eura. Preostali iznos od 44,9 milijuna eura snosit će nositelj projekta, Hrvatske autoceste (HAC).

Novi sustav naplate uvodit će se na svim autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste te koncesionari Autocesta Zagreb-Macelj (AZM) i BINA Istra, dok Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u projektu sudjeluje kao partner.

Prihvatljivi troškovi obuhvaćaju projektiranje i izvođenje radova, stručni nadzor, nabavu opreme, digitalne i korisničke funkcionalnosti te upravljanje projektom i promidžbu. S druge strane, neprihvatljivi troškovi odnose se na PDV u iznosu od 29,3 milijuna eura te operativne troškove i održavanje u vrijednosti od 15,6 milijuna eura.

Ministarstvo je poziv za izravnu dodjelu bespovratnih sredstava objavilo 17. lipnja, a nakon obrade prijave slijedi potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava. Današnjom odlukom Vlada je dala i prethodnu suglasnost Ministarstvu za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u 2027. godini u iznosu od 74,6 milijuna eura.

Osim odluke o elektroničkoj naplati cestarine, Vlada je na istoj sjednici dala suglasnost i državno jamstvo HAC-u za dugoročno kreditno zaduženje u iznosu do 2,1 milijardu eura kod Hrvatske poštanske banke (HPB) radi refinanciranja postojećih obveza i novih ulaganja.

Prva tranša tog kredita u iznosu od 1,5 milijardi eura iskoristit će se za refinanciranje klupskog kredita iz 2023. godine, dok je preostalih 600 milijuna eura (tranša B) namijenjeno financiranju novih dionica autocesta. Riječ je o projektima na autocesti A1 (Metković – most Pelješac – Čvor Doli – Dubrovnik) i autocesti A7 (Križišće – Novi Vinodolski – Žuta Lokva).

Također, državno jamstvo i suglasnost dobile su i Hrvatske ceste za dugoročni kredit kod Privredne banke Zagreb (PBZ) do maksimalno 100 milijuna eura.

Navedena sredstva Hrvatskim cestama poslužit će za financiranje redovnih projekata i realizaciju plana poslovanja tijekom 2026. godine.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook