Kina je imala razloga biti zadovoljna prvim rezultatima istrage Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o porijeklu koronavirusa koji je izazvao pandemiju u kojoj je dosad umrlo više od 2.3 milijuna ljudi diljem svijeta - od čega samo 4.6 tisuća u Kini, barem prema službenim podacima. A onda su se stvari zakomplicirale, piše Index.hr
Naime, istražitelji WHO-a zaključili su, na kraju svoje dvotjedne istraživačke misije u Kini, kako je krajnje nevjerojatno da je pandemiju koronavirusa SARS-CoV-2 izazvalo curenje tog virusa iz biolaboratorija poput onog u sklopu Instituta za virologiju u Wuhanu, gradu koji je bio prvo žarište pandemije.
U sklopu istrage tim je posjetio ključne lokacije u Wuhanu, bolnice, istraživačke centre i tržnicu s morskom hranom Huanan, gdje je zabilježen prvi slučaj. Razgovarali su s pacijentima, zdravstvenim djelatnicima i kineskim znanstvenicima, no njihovi kontakti u Wuhanu bili su, naravno, ograničeni na posjete koje su organizirali kineski domaćini.
Znanstvenici i dalje vjeruju da je najvjerojatniji uzrok prvotnog izbijanja zaraze virus koji je "skočio" sa životinje na čovjeka, i to najvjerojatnije sa šišmiša, ali još uvijek nisu utvrdili je li prešao na čovjeka izravno ili je imao drugu životinjsku vrstu kao posrednika - i ako da, koju. Prijenos koronavirusa s prve životinje na drugu, prije nego što se zarazio čovjek, najvjerojatnija je pretpostavka, rekao je u prošli utorak Peter Ben Embarek, voditelj izaslanstva WHO-a, ali i dodao kako će biti potrebna daljnja istraživanja. Pojasnio je i da još uvijek nisu sigurni o kojoj vrsti životinja se radilo i gdje se to točno dogodilo.

Hipoteza o curenju iz laboratorija odbačena

To, međutim, znači ?da se buduće istrage neće fokusirati na laboratorijski incident kao mogući uzrok izbijanja zaraze koronavirusom. Administracija bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa promicala je upravo ovu nedokazanu hipotezu, no član WHO-ovog tima Peter Daszak odbacio ju je kao Trumpovu teoriju zavjere.
S druge strane, istražitelji su rekli da je teorija popularna u Kini, da se virus u Wuhanu proširio prijenosom preko uvezene zamrznute hrane ili njenog pakiranja, zasad nedokazana, ali moguća te da će tu opciju također istražiti. Kina zagovara tu ideju tvrdeći da je više puta pronašla koronavirus na zamrznutoj hrani iz uvoza.
"Jesmo li dramatično promijenili sliku koju smo ranije imali? Mislim da nismo. Jesmo li dodali detalje? Apsolutno", rekao je Embarek na press-konferenciji prošlog tjedna.
Ovo je, doduše, bilo očekivano. Istražitelji su, prenosi CNN, i prije nego što su počeli svoju misiju upozorili da možda neće doći do velikih novih otkrića s obzirom na to da je od izbijanja epidemije u Wuhanu prošlo više od godinu dana te da je grad otada temeljito dezinficiran i steriliziran, nakon drakonskog lockdowna u kojem je bio od kraja siječnja do početka travnja, kad se život u tom gradu i provinciji Hubei počeo vraćati u normalu.

Kineski mediji koriste zaključke istražitelja WHO-a u vlastitu korist

Kineski mediji su, međutim, brzo iskoristili zaključke WHO-ovog izaslanstva kako bi poduprli propagandni narativ koji i inače promiču - uključujući upitnu hipotezu da je koronavirus došao u Kinu iz neke druge zemlje. Tako su kineske novine na engleskom jeziku China Daily objavile članak pod naslovom "Tim WHO-a: Istraga porijekla virusa ne bi trebala biti geografski ograničena".
Nacionalistički tabloid Global Times otišao je korak dalje i zaključio da je WHO spreman istražiti "jugoistočnu Aziju" kao potencijalno izvorište koronavirusa. A People's Daily, službeno glasilo Kineske komunističke partije, još je krajem prošle godine ustvrdio da "svi raspoloživi dokazi upućuju na to da se (koronavirus) nije prvo pojavio u kineskom Wuhanu, nego da je možda došao u Kinu na uvezenim proizvodima smrznute hrane i njihovoj ambalaži".
Kineski znanstvenici koji su surađivali s međunarodnim istražiteljima također su protumačili zaključke istrage na način koji odgovara Kini. Tako je ravnatelj kineskog Centra za kontrolu bolesti Zeng Guang nakon press-konferencije WHO-a za kineske medije aludirao da koronavirus možda vuče porijeklo iz američkog, a ne kineskog biolaboratorija.
"Američki biološki laboratoriji postoje svuda po svijetu. Zašto bi Amerika postavila toliko laboratorija? Što je svrha? U mnogim stvarima SAD zahtijeva od drugih da budu otvoreni i transparentni, a onda saznamo da je upravo SAD najtajnovitiji", rekao je Zeng, dodajući da bi WHO trebao "tražiti izvor virusa globalno" i da bi SAD trebao biti poseban fokus takve globalne istrage.

Istražiteljima WHO-a uskraćeni sirovi podaci o pacijentima

‘SAD je nanio štetu multilateralnoj suradnji Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji posljednjih godina i ne bi smio 'upirati prstom' u Kinu i druge zemlje koje su podržale WHO tijekom pandemije covida-19", priopćilo je za vikend i kinesko veleposlanstvo.
No narativ koji dolazi iz Pekinga sporan je iz više razloga. Prvi je taj što su kineske službe odbile predati WHO-ovom timu sve podatke koje je tražio, kako je preko vikenda za Reuters otkrio član tima, mikrobiolog Dominic Dwyer. Umjesto takozvanih sirovih podataka o pacijentima, odnosno prvim slučajevima zaraze koronavirusom u Wuhanu, što je "standardna praksa", dobili su samo sažetak, rekao je Dwyer. Ti su podaci bili posebno bitni jer je samo polovica od prve skupine slučajeva covida-19 potekla s tržnice s koje je, vjeruje se, zaraza krenula ili u kontaktu s nekim tko je bio na njoj.
Dwyer je rekao da može samo spekulirati o razlozima zašto nisu dobili tražene podatke - jesu li bili političke ili tehničke prirode. Međutim, njegova kolegica iz tima Kolsen Fischer izjavila je za New York Times da vidi istragu kao "vrlo geopolitičku".
"Svi znaju koliko je Kina pod pritiskom da otvori istragu i koliko bi krivnje moglo biti povezano s time", konstatirala je Fischer. Vrlo je znakovito i to što su istražitelji za New York Times otkrili da su njihove razmirice s kineskim kolegama ponekad bile toliko žustre da su prerasle u međusobno nadvikivanje.

SAD "duboko zabrinut" zbog upitnih rezultata istrage

Zbog toga je i Bijela kuća u subotu pozvala Kinu da stavi na raspolaganje podatke iz prvih dana izbijanja covida-19 i izrazila zabrinutost oko valjanosti istrage. Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan priopćio je da je imperativ da izvješće bude neovisno i bez "izmjena kineske vlade" te ponovio zabrinutost administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji se obrušio na WHO zbog istog pitanja.
"Povratak WHO-u također znači pridržavanje najviših standarda. Duboko smo zabrinuti zbog načina na koji su prezentirani rani nalazi istrage (podrijetla) covida-19", rekao je Sullivan, referirajući se na odluku novog predsjednika Joea Bidena o povratku u WHO nakon što je Trump povukao SAD iz njega, optužujući ovu međunarodnu organizaciju za pristranost prema Kini.
Usto, glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus unio je dodatno konfuziju kad je u petak rekao da, unatoč izjavama njegovog tima, nijedna hipoteza o nastanku virusa nije isključena te da se nada da će se ovog tjedna objaviti prvo izvješće o misiji, a "u tjednima koji dolaze" i konačno izvješće.

Virus vjerojatno cirkulirao u Wuhanu puno duže, u prosincu možda bilo i više od 1000 zaraženih

Osim toga, Kini ne ide na ruku ni otkriće WHO-ovog tima da je koronavirus možda cirkulirao u Wuhanu i okolici puno prije prvog prijavljenog slučaja zaraze.
Embarek je u intervjuu za CNN kazao da je njegova misija pronašla nekoliko znakova o puno većem širenju, uključujući informaciju da je u Wuhanu već u prosincu 2019. bilo čak 13 različitih sojeva koronavirusa. Naravno, to sugerira da je koronavirus cirkulirao populacijom neko vrijeme prije toga, dovoljno dugo da mutira više puta, kako smatra i profesor virologije sa Sveučilišta u Sydneyju Edward Holmes.
WHO-ov tim je također razgovarao s čovjekom kojeg tamošnje vlasti smatraju prvim poznatim pacijentom, kod kojeg je zaraza otkrivena 8. prosinca, a nije zabilježeno da je ranije putovao.
"Virus je u Wuhanu već naširoko cirkulirao u prosincu, to je novo otkriće", rekao je Embarek. Pojasnio je da su im kineski kolege predstavili čak 174 slučaja covida-19 iz Wuhana u prosincu, a budući da se vjerojatno radilo o težim slučajevima koje su liječnici registrirali te da su lakši slučajevi vjerojatno prošli ispod radara, moguće je da je broj zaraženih bio veći od tisuću još krajem 2019. Dokazi koje su prikupili istražitelji WHO-a još se analiziraju, a sada hitno traže i tisuće uzoraka krvi koje im kineske službe ranije nisu predale na analizu.

Kina sporo odgovorila i zataškavala epidemiju na početku

Naposljetku, neovisno o tome kada je novi koronavirus počeo cirkulirati u Wuhanu i na koji način je točno prešao na ljude, ostaje problem sporog i neadekvatnog kineskog odgovora na epidemiju na njenom početku - pa čak i zataškavanja prvotnih informacija o razmjerima zaraze, o čemu su zapadni mediji objavili više temeljito dokumentiranih reportaža. CNN je tako, pozivajući se na interne kineske dokumente koje je dobio od zviždača, otkrio da je kineski predsjednik Xi Jinping znao za izbijanje epidemije i "izdao naloge za prevenciju i kontrolu novog koronavirusa" tijekom sastanka komiteta Politbiroa još 7. siječnja, dva tjedna prije nego što je javno komentirao situaciju.
U 13-dnevnom periodu između 7. siječnja i 20. siječnja ogranak Komunističke partije u provinciji Hubei održao je dva sastanka, a u Wuhanu je održan masovni domjenak na kojem je sudjelovalo više od 40 tisuća obitelji, čime se htjelo oboriti svjetski rekord.
A čelnik tima istraživača poslanih iz Pekinga u Wuhan da ispitaju situaciju s virusom Wang Guangfa izjavio je 11. siječnja da je situacija pod kontrolom. Ironično, i sam Wang je u međuvremenu obolio. Karantena je u Wuhanu uvedena tek 23. siječnja.

"Jasno je da su napravili pogreške - i to ne samo pogreške koje se dogode kad se nosite s novim virusom već birokratske i politički motivirane pogreške - u odgovoru (na virus)", komentirao je za CNN Yanzhong Huang, viši suradnik za globalno zdravstvo u nevladinoj organizaciji Council on Foreign Relations.
I švicarska nevladina organizacija Independent Panel for Pandemic Preparedness u svom je izvještaju krajem prošlog mjeseca utvrdila da je "jasno da su lokalne i nacionalne zdravstvene službe u Kini mogle primijeniti snažnije javnozdravstvene mjere u siječnju 2020."