Sabor je u utorak donio izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koje stupaju na snagu 1. kolovoza, uz prihvaćeni amandman Mostovog Ante Kujundžića kojim se proširuje popis osoba izuzetih od obveze javljanja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje jednom u tri mjeseca, piše Poslovni dnevnik.

Osim već zakonom propisanih iznimki od obveze javljanja HZZO-u jednom u tri mjeseca (osobe na rodiljnoj i roditeljskoj potpori, osobe koje zbog zdravstvenog ili drugog stanja ne mogu pristupiti, osobe koje imaju status osobe s invaliditetom trećeg i četvrtog stupnja), sada se dodaju i samohrani roditelji s djecom do sedam godina, osobe koje skrbe za teško oboljelog člana obitelji, te učenici i studenti koji su u postupku ponovnog upisa.

Izmjenama zakona povećan je i najniži mjesečni iznos naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad sa 110 na 353 eura, odnosno najveći mjesečni iznos s 565 na 995 eura. Na 353 eura je povećana je i naknada osiguranicima koji nemaju devet mjeseci neprekidnog radnog odnosa ili 12 mjeseci s prekidima zadnje dvije godine, a završili su na dugotrajnom bolovanju.

Omogućuje se i plaća od 100 posto od osnovice za njegu oboljelog djeteta do sedme godine života, a naknada za troškove prijevoza u zdravstvene svrhe utvrđuje se u visini 0,025 posto od proračunske osnovice po kilometru, između adrese osobe i ugovornog subjekta Zavoda ili ustanove u inozemstvu.

Parlament je odbio prijedlog zaključka Kluba Možemo! po kojim bi se Vlada obvezala da u roku od 60 dana predloži izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te omogući plaćanje prekida trudnoće u cijelosti. Sabor je po hitnoj proceduri izmijenio Zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim je ukinut pripravnički staž za zdravstvene radnike te su postroženi postupci protiv radnika koji imaju kaznenu prijavu protiv spolne slobode i zlostavljanja djece. Izmjenama Zakona postroženi su uvjeti za obavljanje privatne prakse u ordinaciji, odnosno uvjeti za prijem u radni odnos.

Naime, protiv radnika koji pruža zdravstvenu zaštitu i sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima ne smije biti pokrenut kazneni postupak niti smije biti pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja te iskorištavanja djeteta sukladno Kaznenom zakonu. Ako radnik bude pravomoćno osuđen za neko od tih kaznenih djela, poslodavac mu mora otkazati ugovor o radu.

Ukinuto je obavljanje pripravničkog staža te polaganje stručnog ispita za: primalju – asistenticu, fizioterapeutskog tehničara, prvostupnika fizioterapije, zdravstveno-laboratorijskog tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarnog inženjera, sanitarnog tehničara, prvostupnika radne terapije, prvostupnika radiološke tehnologije, dentalnog tehničara, dentalnog asistenta i farmaceutskog tehničara.

To znači da ta zanimanja više neće imati obvezu obavljanja pripravničkog staža niti polaganja stručnog ispita. No, propisana je mogućnost rada pod nadzorom najdulje tri mjeseca za zdravstvene radnike kojima se ukida obveza pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita te za one koji se prvi put zapošljavanju u zanimanje za koje su stekli stručnu kvalifikaciju.

Sabor je odbio prijedlog zaključka kluba SDP-a po kojim bi se vlada zadužila da prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti uputi u redovan postupak jer se nisu stekli uvjeti propisani Poslovnikom Hrvatskog sabora za donošenje tog zakona po hitnom postupku. Parlament je donio Zakon o logopedskoj djelatnosti kojim je propisano da tu djelatnost može obavljati magistar logopedije koji ima odobrenje Komore za samostalni rad, a koja se obnavlja svakih šest godina, i upisan je u Registar. Hrvatsku komoru logopeda osnovat će Ministarstvo zdravstvo i Hrvatsko logopedsko društvo.

Preciznije je utvrđeno i gdje se može obavljati logopedska djelatnost te pod kojim uvjetima, jasnije je utvrđeno prijelazno razdoblje na način da isključivo magistar logopedije može podnijeti zahtjev za obavljanje djelatnosti, a ne svi oni koji su do sada istu i obavljali. Propisano je da trgovačka društva i fizičke osobe-obrtnici koji su do sada obavljali djelatnost imaju rok od dvije godine za prilagodbu vlastite djelatnosti.