Foto: Severe Weather Europe

Nakon nekoliko dana ugodnijih ljetnih temperatura i kratkog predaha od vrućina, najnovije meteorološke prognoze upućuju na novi val ekstremne žege koji bi mogao zahvatiti velik dio Europe.

Prema analizi koju je napravio Severe Weather Europe, riječ je o pojavi poznatoj kao "toplinska kupola" (eng. heat dome), kada se velika masa vrlo toplog i suhog zraka iz Sahare proširi prema sjeveru te se zadrži nad kontinentom, uzrokujući dugotrajne i iznimno visoke temperature.

Prvi udar ovog toplinskog vala već je pogodio sjever Afrike i jugozapad Europe. U pojedinim dijelovima Tunisa i Alžira temperature su dosegnule 49 Celzijevih stupnjeva, dok je na Sardiniji izmjereno čak 47,8 °C.

Vrlo visoke temperature očekuju se i u Španjolskoj, gdje bi se živa u termometru mogla popeti između 45 i 47 °C. Za usporedbu, europski temperaturni rekord i dalje drži sicilijanska Sirakuza, u kojoj je 2021. izmjereno 48,8 °C.

Iako se trenutačno čini da je najgori toplinski val prošao, meteorolozi upozoravaju da je riječ tek o privremenom predahu. Vrući zrak sa jugozapada postupno se širi prema srednjoj Europi, a prema najnovijim prognozama američkog modela GFS, početkom idućeg tjedna očekuje se nagli porast temperatura i u Zagrebu te okolici.

Početak tjedna trebao bi biti nešto ugodniji, no od srijede slijedi osjetno zatopljenje. Već u srijedu i četvrtak očekuje se pretežno sunčano vrijeme, uz najviše dnevne temperature od oko 34 °C, odnosno do 37 °C.

Prema trenutačnim prognozama, vrhunac prvog dijela toplinskog vala mogao bi stići u petak i subotu, kada bi dnevne temperature dosezale oko 38 °C. GFS za nedjelju predviđa najizraženiji utjecaj toplinske kupole, zbog čega bi se temperatura u Zagrebu mogla popeti i do 40 °C.

Problem neće predstavljati samo visoke dnevne temperature nego i takozvane tropske noći. Kako će tjedan odmicali, minimalne noćne i jutarnje temperature u gradovima neće se spuštati ispod 24 do 26 °C, što otežava rashlađivanje stambenih prostora i onemogućuje kvalitetan odmor. Istodobno, prognoze zasad ne pokazuju mogućnost značajnijih oborina ni ozbiljnijeg osvježenja.

Meteorolozi upozoravaju da će kombinacija dugotrajne suše, vrlo visokih temperatura i niske vlažnosti zraka dodatno povećati opasnost od šumskih požara. Rizik bi mogao dosegnuti najvišu razinu, kako na Jadranu i u drugim dijelovima juga Europe, tako i u unutrašnjosti, jer suha vegetacija i vrući vjetrovi pogoduju brzom širenju vatre. Zbog toga vatrogasne službe u više europskih zemalja već podižu stupanj pripravnosti.

Visoke temperature neće zaobići ni ostatak kontinenta. Austrijski i njemački meteorolozi već upozoravaju na mogućnost ekstremnih vrijednosti. U Beču bi početkom kolovoza temperature mogle opasno približiti austrijskom rekordu od 40,5 °C, dok se na jugozapadu Njemačke prognoziraju temperature do 44 °C.

Stručnjaci ističu da su ovakve prognoze prije dvadesetak godina bile vrlo rijetke, dok se danas scenariji s toplinskim kupolama pojavljuju gotovo svakih nekoliko tjedana. Smatraju da su sve češća pojava i njihov sve veći intenzitet povezani s globalnim klimatskim promjenama.

Građanima se savjetuje da se na vrijeme pripreme za nadolazeće vrućine. Preporučuje se izbjegavanje boravka na otvorenom u razdoblju od 10 do 17 sati, dovoljan unos tekućine te posebna briga o kroničnim bolesnicima, djeci i starijim osobama, koje su najosjetljivije na ekstremno visoke temperature.