IstraMet je još prije nekoliko dana upozoravao na meteorološki fenomena “lipanjski monsum”, koji bi mogao uzrokovati poplave na ovom području, piše Dnevno.

Monsuni su vjetrovi koji su karakteristični za područja Jugoistočne, Južne i Istočne Azije, a nastaju zbog različitog zagrijavanja kopna i mora, što uzrokuje različite tlakove koji se teže izjednačiti.  Izmjenjuju se sezonski, pa razlikujemo ljetne i zimske monsune.

U ovo doba godine kopno se zagrijava znatno brže od vodenih površina. Zbog toga se iznad Europe uspostavlja cirkulacija zraka koja omogućava strujanje hladnijih zračnih masa s Atlantika prema toplijem kopnu. Ovo strujanje uzrokuje pojavu visokog tlaka zraka nad Atlantikom i niskog tlaka nad kopnom, osim u slučajevima kada atmosferski poremećaji, poput ciklona ili fronta, poremete ovu ravnotežu.

Dolazak vlažnih i hladnijih zračnih masa preko toplijeg kopna stvara idealne uvjete za formiranje vertikalnih oblaka, poznatih kao kumulonimbusi, što rezultira čestim pljuskovima i grmljavinom. Najtopliji dio dana, poslijepodne, donosi najviše energije za razvoj grmljavinskih oluja, pa se ove pojave najčešće događaju upravo tada, kao što je ovih dana slučaj u Srbiji gdje nestabilno vrijeme prati česte lokalne pljuskove s grmljavinom.

Ovi fenomeni postaju još izraženiji kada zračne mase naiđu na planinske ili brežuljkaste prepreke, koje dodatno pospješuju stvaranje oluja. Iako se grmljavinska nevremena najčešće javljaju poslijepodne, moguća su u bilo koje doba dana u slučaju atmosferskih poremećaja.

Nasuprot tome, iznad mora situacija je drugačija. Noću zrak struji s kopna prema moru, a grmljavinska nevremena su najizraženija tijekom noći ili u hladnijem dijelu godine, kao što su jesen i zima. Međutim, tijekom atmosferskih poremećaja, grmljavinska nevremena mogu se pojaviti i u drugim dijelovima godine, uključujući ljeto.