Foto: Ilustracija/Pixsell

Hrvatska pošta oglasila se priopćenjem kako će 10. prosinca pustiti u optjecaj novo prigodno izdanje poštanske marke povodom 100. obljetnice Hrvatskoga lovačkog saveza. Izdanje, s motivom stilizirane glave jelena u rici i šahovnice kao simbola grba Republike Hrvatske, bit će tiskano u 25.000 primjeraka. Nominalna vrijednost marke iznosi 0,72 eura. Autorica marke je Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba, a izdanje je tiskano u arku od 20 maraka. Izdanje prati i omotnica prvog dana (FDC).

.

.

Tekst popratnog letka napisao je Hrvatski lovački savez.

Hrvatski lovački savez je nestranačka i neprofitna pravna osoba osnovana 10. prosinca 1925. godine u Zagrebu s ciljem očuvanja i unaprjeđenja lovstva i zaštite prirode. Savez je osnovalo 27 predstavnika lovačkih udruga u Zagrebu prije 100 godina te u svojoj 100. obljetnici postojanja, kao krovna udruga hrvatskog lovstva, djeluje preko dvadeset županijskih lovačkih saveza i Lovačkog saveza grada Zagreba, a u članstvu okuplja 1100 lovačkih udruga s preko 65 000 članova.

Hrvatska pošta odlučila je obilježiti 100. obljetnicu Hrvatskoga lovačkog saveza izdanjem prigodne poštanske marke koju krasi simbol proslave, a ujedno i sažetak cjelokupne povijesti hrvatskog lovstva, glava jelena koji je u rici s elementima prepoznatljivih hrvatskih kockica. To je ujedno i simbol koji krasi grb Hrvatskoga lovačkog saveza.

Ciljevi saveza oduvijek su bili očuvanje i promicanje lova i lovstva, lovačke kulture i običaja, lovačke etike te lovačke tradicije. Rad se fokusira na zaštitu i promicanje svojih članova lovaca i lovačkih udruga u zemlji i inozemstvu; očuvanje i zaštitu divljači, prirodnih staništa te flore i faune u cijelosti na području Hrvatske; promicanje lova i lovstva putem izdavanja znanstvene, stručne te ostale publicistike. Savez djeluje na području lovstva, gospodarenja lovištem i divljači, uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači, sukladno Zakonu o lovstvu, u funkciji zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore, uzimajući u obzir gospodarske, turističke te rekreativne funkcije i zaštite prirode i ljudskog okoliša. Savez je član Međunarodnog savjeta za lov i zaštitu prirode (CIC) i Europske federacije za lov i zaštitu prirode (FACE).

Hrvatski lovački savez provodi edukaciju za lovca, lovočuvara, lovnika i ocjenjivača trofeja divljači te izdaje lovočuvarske značke i iskaznice ovlaštenim lovočuvarima i lovnicima. Izdaje lovačku iskaznicu za domaće i strane lovce. Osnivač je i vlasnik Lovačkog muzeja Hrvatskog lovačkog saveza koji je osnovan 1955. godine i vodi popis kapitalnih i netipičnih trofeja te čuva vrhunske trofeje i priređuje izložbe trofeja. Organizira natjecanja u lovnom streljaštvu i lovnoj kinologiji. Nakladnik je stručne literature iz područja lovstva i izdaje Lovački vjesnik, prvi hrvatski lovački časopis, utemeljen 1892. godine, te časopis Dobra kob.

Prepoznavši opće društvene vrijednost, tradicije hrvatskog lovstva uvrštene su na listu zaštićenih kulturnih dobara (Z-7472) Republike Hrvatske. Tradicije hrvatskog lovstva dio su šireg kompleksa djelatnosti u kojemu je lov tek jedna komponenta, a sve veću važnost dobiva uzgoj i zaštita divljači, očuvanje prirodnih staništa, održavanje i poticanje biološke raznovrsnosti te održivo upravljanje i gospodarenje lovištima.

Iako institucionalno Hrvatski lovački savez svoj osnutak bilježi 1925. godine, lov ima daleko dužu povijesnu komponentu i seže u razdoblje kada je, uz sakupljanje plodova, zabilježen kao najstarija organizirana ljudska djelatnost koja je imala ključnu ulogu u razvoju prvih ljudskih zajednica i stoga je od prapovijesnih vremena neraskidivo povezan s poviješću i kulturom. Prisutan u svakom povijesnom razdoblju i gotovo svakoj zajednici, lov je tijekom vremena mijenjao značenja i razvio složenu strukturu. Od opće društvene potrebe i osnovnog izvora sredstava za život u paleolitiku, lov u kasnijim povijesnim razdobljima postaje privilegij vladajućih društvenih slojeva, što se na hrvatskom području događa tijekom srednjeg i ranog novog vijeka. U 19. i 20. st. lov se u Hrvatskoj postupno liberalizira i širi na građanske pa i seljačke slojeve. Sve veća dostupnost lova širim društvenim slojevima, naročito poslije Drugog svjetskog rata, dovodi do povećanja broja seoskih i gradskih lovačkih društava, a status lovca dobiva posebno značenje u kulturi sela. Lov i lovstvo danas je popularna i sveprisutna pojava na području Hrvatske. Glavni nositelj tradicija hrvatskog lovstva su lovci organizirani u mjesne lovačke udruge, a preko njih u županijske lovačke saveze i Lovački savez grada Zagreba te u Hrvatski lovački savez (HLS). Hrvatski lovački savez nalazi se u Ulici Vladimira nazora 63 u Zagrebu, a sve pojedinosti mogu se saznati na internetskim stranicama www.hls.com.hr kao i putem društvenih mreža.