Hrvatska obrtnička komora (HOK), kao zastupnik interesa preko 100.000 obrtnika, među kojima je 20.000 malih trgovaca, predložila je Vladi RH mjere uz čiju pomoć bi se u sve prisutnijoj gospodarskoj krizi održao što veći broj obrta.

Na taj način sačuvala bi se radna mjesta 232.000 osoba koje su zaposlene u obrtu, bilo kao radnici ili kao samozaposlene osobe- obrtnici, a među njima je 45.000 zaposlenih u obrtničkoj trgovini.

Među mjerama za djelovanje u uvjetima gospodarske krize, predložena je i odgoda primjene zabrane rada nedjeljom, u cilju uklanjanja prepreka gospodarstvu i povećanju konkurentnosti.

Ceh trgovine HOK-a opravdano smatra kako za malu trgovinu, ugroženu nepovoljnim tržišnim okolnostima, gubitak 15 % do 20% prometa, koliko se prosječno ostvaruje nedjeljom, može biti koban. Takva je trgovina namijenjena dnevnoj kupnji i gubitak jednog radnog dana ne može se nadoknaditi tijekom prethodnog ili sljedećeg dana.

«Sa sigurnošću možemo pretpostaviti da od 10.000 obrtnika trgovaca, koliko ih sada radi nedjeljom, i koji su direktno pogođeni ovim zakonom, njih bar 20% do 30% neće dočekati drugu polovicu godine. To će značiti obiteljsku katastrofu za više tisuća ljudi i gubitak oko 7.000 radnih mjesta. Ti se ljudi u uvjetima recesije ne mogu nadati novom zaposlenju.», rekao je predsjednik Ceha trgovine Boris Vukelić. Jedinim mogućim rješenjem smatramo, dodaje Vukelić, omogućavanje maloj trgovini da u ovakvim uvjetima radi bez ograničenja ili da se odgodi primjena zakonskih odredbi o radnom vremenu. No, to je samo prva, vatrogasna mjera. Nakon toga moraju uslijediti i ostale mjere, prema prijedlozima HOK-a od 18. prosinca, a među prvima smanjenje poreznih i ostalih davanja, zbog povećanja konkurentnosti našeg gospodarstva.

U uređivanju radnog vremena trgovina nedjeljom i Republika Hrvatska bi trebala, kao i mnoge države EU, primijeniti načelo pozitivne diskriminacije u odnosu na male trgovce, tj. treba omogućiti malim trgovcima da slobodno uređuju radno vrijeme. Ceh trgovine stoga upućuje javnu poruku resornom Ministarstvu da se ponovo prouče primjeri brojnih europskih zemalja, koje i kroz radno vrijeme potiču malu trgovinu, a koja je nama, zbog brojnih zemljopisnih, demografskih i drugih specifičnosti znatno važnija nego njima. Dobar je primjer Danska, gdje trgovine koje ostvaruju manje od 3,2 milijuna Eura godišnje, ne potpadaju pod zabranu rada nedjeljom.

Ceh trgovine ne slaže se sa izuzecima u radu nedjeljom koje Zakon o trgovini predviđa (kiosci za prodaju tiska, benzinske postaje, prodavaonice na tržnicama, specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda, pokretna prodaja)….

«Ceh trgovine smatra kako potrošnja nije problem, naprotiv, pod uvjetom da se, kada je to moguće, kupuju hrvatski proizvodi. To u uvjetima našeg trgovinskog deficita, predstavlja jedino razumno ponašanje», zaključio je Vukelić.

«Opstanak male trgovine moguć je jedino udruživanjem, bilo horizontalno (udruge malih trgovaca) ili vertikalno (projekt Plus market). Mala hrvatska trgovina posljednjih je godina napravila ogromni iskorak, prije svega jer je uspjela opstati, a najvidljivije kroz projekt „Plus market“, pokrenut krajem 2006. godine. Zajedno sa strateškim partnerom, Konzumovim „VELPRO-om“, stvoren je novi nacionalni lanac od gotovo 1.500 objekata i sa daljnjim potencijalom, a koji je ogledni primjer udruživanja „velikih“ i „malih“, temeljen na poticanju domaće proizvodnje, značajnom povećanju standarda trgovanja, u kojem zbog apsolutno disperziranog vlasništva i liberalnih uvjeta nema ni traga monopolističkog ponašanja. Projekt «Plus market» bi u ovakvom obliku i obimu kakav je danas, sigurne prihvatile i druge europske zemlje», smatra Vukelić.

Ceh trgovine ističe kako su obrtnici trgovci učinili dosta na prilagođavanju svog poslovanja nepovoljnim tržišnim uvjetima te da je krajnje vrijeme da i država poduzme nešto konkretno.