Vladajući HDZ i oporba jučer su se u sabornici napokon oko nečega složili.

Neovisno o stranačkoj pripadnosti, pozdravili su prijedlog Vlade za proglašenje Parka prirode "Zagorske gore", koji će se prostirati područjem dviju županija, Varaždinske i Krapinsko-zagorske, a na ukupno 30.187 hektara obuhvatit će Maceljsku goru, Strahinjčicu, Ravnu goru, Ivanščicu i Bednjanski kraj. Čak 78 posto ovog područja prekriveno je šumama, obuhvaća osam područja ekološke mreže i tri već zaštićena područja – spomenike prirode Mačkovu pećinu i špilju Vindiju te Park-šumu Trakošćan, piše Jutarnji list.

Na drugom čitanju Prijedloga zakona o proglašenju Parka prirode "Zagorske gore", prvog parka prirode na području sjeverozapadne Hrvatske i trinaestog u Hrvatskoj, zastupnik vladajućih iz Varaždinske županije, Goran Kaniški, naglasio je kako „proglašenje Parka prirode predstavlja stratešku odluku o očuvanju prirodne baštine, pametnom ulaganju u ljude, lokalnu ekonomiju, održivi turizam i očuvanje identiteta krajeva“.

Ukupno su predviđeni troškovi 600 tisuća eura, a, iako se zasad ne zna gdje će biti sjedište budućeg Parka prirode i lobira se za nekoliko lokacija, zastupnik Kaniški smatra da je najbolje rješenje Trakošćan jer država ondje već ima svoje nekretnine pa bi javna ustanova mogla odmah useliti, „a lokacija uz dvorac Trakošćan dodatno pridonosi vidljivosti Parka“.

Iako je i SDP podržao Vladin prijedlog Zakona o proglašenju Parka prirode "Zagorske gore", njihov je Klub zastupnika podnio amandman kojim se traži izričita zabrana otvaranja novih kamenoloma i eksploatacijskih polja mineralnih sirovina unutar Parka prirode.

Zagorska javnost, naime, dulje vrijeme prosvjeduje protiv zahvata „Eksploatacija tehničko-građevnog kamena na budućem eksploatacijskom polju Siljevac s izgradnjom pristupnog puta“ tvrtke Geomin. Nakon žestokog negodovanja i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je rješenje prema kojemu se za zahvat na kamenolomu „ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te je obvezna glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu“.

Znači, opcija kamenoloma još uvijek je otvorena.

Jedan od najglasnijih protivnika zahvata na Siljevcu ministar je pravosuđa Damir Habijan, koji je, inače, bio i inicijator proglašenja Parka prirode "Zagorske gore", a koji, piše Jutarnji list, vezano uz bojazan oko kamenoloma, danas kaže:

„Zakon o zaštiti prirode jasno propisuje da se u parku prirode postojeća gospodarska djelatnost može nastaviti. Međutim, ovdje nije riječ o postojećoj gospodarskoj aktivnosti. U ovom trenutku tamo nema kamenoloma.“