Pitali smo epidemiološku službu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje skupine građana su najrizičnije i kojima se preporuča da se cijepe protiv gripe.

Rizične skupine

- Preporučujemo cijepljenje osobama životne dobi 65 godina i starijima, štićenicima domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika, bez obzira na dob kao i radnicima tih institucija, zatim osobama, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice srca i pluća, a posebno djeci s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama. Također, preporučujemo cijepljenje odraslima i djeci s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima bubrega, hemaglobinopatijama i oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV infekciju), djeci i adolescentima na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (radi izbjegavanja nastanka Reye sindroma uz influenzu). U slučaju da se neka od osoba za koje je cijepljenje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja ne može cijepiti zbog kontraindikacija, umjesto njih se pod istim uvjetima trebaju cijepiti osobe iz njihove bliske okoline, na primjer kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl. Trebaju se cijepiti i zdarvstveni radnici i trudnice.

Navedenim skupinama je cijepljene besplatno, a cijepiti se mogu na Zavodima za javno zdravstvo i kod svojih izabranih liječnika. Svakako je dobro da se i ukućani osoba s povećanim rizikom cijepe – odgovara dr. Jakov Vuković iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti. Kako kaže, zadnjih nekoliko godina broj osoba cijepljenih protiv gripe raste. Prošle sezone cijepilo se oko 385.000 ljudi cjepivom koje je centraliziranim putem nabavljeno za rizične skupine.

Cjepivo ne pruža 100% zaštitu

Kako se često zna od građana da su se cijepili jednom i nakon toga dobili tešku gripu, pitali smo što to znači, odnosno jesu li neke skupine ljudi osjetljivije na cjepivo? - Osobe koje zbog zdravstvenog stanja ili terapije koju primaju imaju veći rizik od nastanka nuspojava cijepljena, se ne cijepe protiv gripe. Cjepivo protiv gripe ne pruža 100% zaštitu već smanjuje rizik od obolijevanja. Učinkovitost cjepiva ovisi o dobi, zdravstvenom stanju osobe, a i mijenja se iz godine u godinu. Međutim, uvijek je moguće da je osoba oboljela i od neke druge respiratorne bolesti kojih ima velik broj u vrijeme sezone gripe - odgovara dr. Vuković. A na pitanje koje se u zadnje vrijeme često čuje u javnosti, može li se gripa može razlikovati od korone, prema simptomima ili redoslijedu njihova pojavljivanja, dr. Vuković dao je negativan odgovor. - Uobičajeno sezona gripe kod nas počinje u siječnju. Ima godina kad počne u prosincu, a i kada kasni pa prve oboljele imamo tek u veljači. Ne možemo znati kad će početi ove godine. Simptomi gripe i COVID-19-a se ne razlikuju u početku bolesti – rekao je.

'Gripa počne naglo s visokom temperaturom i bolovima u cijelom tijelu, za razliku od korone, koja kreće s blagim simptomima'

Dr. Anđelko Glivar, liječnik obiteljske medicine iz Donje Stubice ističe kako će ove godine zbog pandemije koronavirusa biti povećani pritisak pacijenata za cijepljenje protiv gripe. - Mi ćemo imati osigurano cjepivo protiv gripe za sve one naše pacijente koji se redovito cijepe, starije osobe i kronični bolesnici koji su prioritet, no sada će se vjerojatno htjeti cijepiti i ostali pacijenti. Nabavljen je dodatni broj cjepiva, on će doći, ali u kolikoj mjeri ovisi o Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo koliko će dodatnih doza distribuirati - kaže dr. Glivar, koji savjetuje svim kroničnim bolesnicima da se cijepe. Prošle je sezone cijepio oko 300 – tinjak pacijenata. I dr. Glivar zna za slučajeve u kojima su neki pacijenti koji su se po prvi put cijepili, dobili reakciju, odnosno znali 'zakuriti'. No, uvijek je savjet da se pacijenti s kroničnim bolestima i starije osobe, zbog povećanog rizika, svakako cijepe.

'Sve me trga'

Na naše pitanje hoćemo li znati razlikovati koronu od gripe, i što ako dobijemo jedno i drugo istovremeno, dr. Glivar kaže da prema njegovom iskustvu, gripa se od korone razlikuje po tome što simptomi gripe počnu naglo s visokom temperaturom i bolovima u cijelom tijelu. – Pacijenti često navode: 'Sve me trga'. Za koronu, koliko imam informacije nije bilo tako, već blagi simptomi temperature ili uopće bez nje, gubitak njuha, grlobolja… Dok gripa počinje uvijek dramatično. A sad, ako se jedno i drugo izmiješa, ne znam kako bude – priča dr. Glivar. Od početka pojave korone, pritisak je i na liječnike opće medicine, pogotovo jer je pacijentima ograničen ulazak i više se koriste druge metode komunikacije. - Puno se stvari može riješiti putem e – maila, sms-a ili telefonskim razgovorom, osim naravno za one pacijente koji moraju na pregled. Pacijenti se čuvaju, paze, priučili su se i dobro to funkcionira – dodaje dr. Glivar.

Indikacije za testiranje

Pitali smo ga i s kojim indikacijama šalje pacijente na testiranje na COVID – 19. - Mora biti neka pozitivna epidemiološka anamneza da je pacijent je bio u kontaktu sa zaraženom osobom, na putovanju ili na nekom drugom događanju gdje se kod ljudi pojavilo više simptoma kao što su temperatura i sl. Za neku grlobolju, prehladu i temperaturu od 37, 2 i 37, 4 ili 5 je neopravdano uopće slati na testiranje. Samo testiranje iz predostrožnosti nije opravdano. Em se čovjek nepotrebno izlaže okolo. No, ljude tjera strah. Korone kod nas u Zagorju ima, ali koliko imam saznanja ovi pacijenti koji su imali koronu i preboljeli je, svi su imali blage simptome. A po novim smjernicama nakon 10 dana karantene ako osoba nema simptome smatra se zdravom jer je razvila imunitet - kaže dr. Glivar.