U Hrvatskoj zbog raznih ozljeda od prometnih nesreća do padova ili suicida godišnje umre 2616 osoba. Na šestom su mjestu uzroka smrtnosti. Opća stopa smrtnosti od ozljeda iznosi 67 umrlih na 100.000 stanovnika. Tome treba dodati podatak da se godišnje u Hrvatskoj, zbog preranih smrti uzrokovanih raznim ozljedama, izgubi 31.680 godina života. Samo rak (75.316) i kardiovaskularne bolesti (51.527) imaju veći gubitak, piše Jutarnji list.

Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o ozljedama za 2022. godinu pokazuju da pada samo smrtnost zbog prometnih nesreća dok broj umrlih zbog suicida i padova raste. To se tumači činjenicom da je sve više starijih, koji su i najviše ugroženi padovima ali i suicidom poglavito stariji muškarci.

Projekcije govore da će se do 2040. godine među dvadeset vodećih uzroka smrtnosti u svijetu primjerice prometne nesreće spustiti s 10. na 12. mjesto, a samoubojstva će skočiti sa 16. na 14. te padovi sa 17. na 15. mjesto. Broj stradalih u prometnim nesrećama već je dulje vrijeme u padu jer se u većini zemalja posljednjih godina provode preventivni programi koji očito daju rezultat.

"Nažalost, i mi bilježimo više smrtnosti zbog padova. To govori da je nužno provoditi bolju prevenciju. Upravo je u tijeku distribucija letaka s uputama za starije osobe koje u prvom planu imaju prevenciju pada, a predviđen je i tzv. zeleni recept namijenjen vježbanju. Veću pozornost trebamo posvetiti i ranom otkrivanju i liječenju osteoporoze", objašnjava dr. Ivana Brkić Biloš, autorica izvješća i voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ-a.

Naime, ozljede su u Europi vodeći uzrok smrtnosti u dobnoj skupini od 5 do 49 godina, pri čemu prednjače prometne nesreće. Primjerice, u svijetu godišnje zbog prometnih nesreća strada 1,2 milijuna ljudi ili 15 na 100.000 stanovnika. No, primjeri Nizozemske, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva govore da se isplati ulagati u prevenciju jer imaju najnižu stopu smrtnosti od te vrste ozljeda u svijetu. Hrvatska je s 5,88 poginulih na 100.000 stanovnika ispod prosjeka Europske regije SZO-a (7,72) ali ipak ima dva puta višu stopu od primjerice Švedske i tri puta veću negoli Švicarska.

Posebno zabrinjava da su padovi drugi vodeći uzrok smrtnosti od nenamjernih ozljeda a, prema dostupnim podacima, godišnje u svijetu oni su uzrok smrti 684.000 osoba, od kojih 80 posto u slabo ili srednje razvijenim državama. Većina tih ozljeda događa se kod kuće. Stručnjaci ističu da bi bilo nužno unaprijediti dijagnostiku, ali i liječenje i rehabilitaciju ozlijeđenih te uspostaviti trauma registre koji omogućavaju analizu kvalitete zbrinjavanja ozlijeđenih te unapređenje liječenja osoba s težim ozljedama.

U Hrvatskoj su vodeći vanjski uzroci smrtnosti od ozljeda padovi (42 posto), slijede samoubojstva (21 posto) te prometne nesreće (12 posto), potom gušenje i utapanje (po tri posto). Analiza dobno specifičnih stopa smrtnosti od ozljeda za oba spola pokazuje da djeca u dobi od 0 do 19 godina najviše umiru zbog prometnih nesreća, mlađi u dobi od 20 do 39 godina i oni srednje dobi (45 do 64) češće umiru zbog samoubojstava, a stariji od 65 godina zbog pada.

Podaci HZJZ-a pokazuju da je smrtnost od ozljeda poprilično različita od županije do županije. Primjerice, na 100.000 stanovnika dva puta je više umrlih zbog ozljeda u Virovitičko-podravskoj županiji (107,2) nego u Zagrebu (53,4). U vrhu su i Karlovačka, Međimurska, Požeško-slavonska i Krapinsko-zagorska županija dok su podaci za Splitsko-dalmatinsku, Dubrovačko-neretvansku, Zagrebačku i Istarsku županiju bitno bolji.

Velike su razlike u primjerice smrtnosti od padova, koja u Zagrebu iznosi 17 umrlih na 100.000 stanovnika, a u Virovitičko-podravskoj 51 umrli na isti broj stanovnika. Smrtnost zbog prometnih nesreća u Zagrebu je 2,8, a u Međimurskoj županiji čak 18 na 100.000. Smrti od samoubojstava najmanje je u Zagrebačkoj županiji, 8 na 100.000, a najviše ih je u Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji od 22 do 24 umrla na 100.000 stanovnika.

I ovo izvješće HZJZ-a za 2022. godinu pokazuje da treba više raditi na prevenciji, poglavito smanjenju broja ozljeda zbog pada i suicida jer ulaganje u prevenciju prometnih nesreća očito daje pozitivne rezultate.

Smrti od ozljeda u Hrvatskoj (2022. godina)

- padovi 1085 (42 posto)

- samoubojstva 548 (21 posto)

- prometne nesreće 319 (12.2 posto)

- gušenje 76 (2,9 posto)

- utapanje 73 (2,8 posto)

- ostali uzroci 510 (19,5 posto)

- ukupno 2611