Gotovo polovica svjetske populacije podložna je lošoj prehrani, što štetno utječe na zdravlje, no ima i negativne posljedice za planet na kojemu živimo, ističe se u godišnjem izvješću koje je u utorak, pod nazivom "Globalno izvješće o prehrani" (GNR), objavljeno prema podacima što su ih prikupile organizacije poput UN-a, FAO-a, WHO-a i UNICEF-a, prenosi Index.hr.

Po podacima GNR-a, 48 posto ljudi u svijetu u ovome trenutku konzumira previše ili premalo hrane. Nastavi li se aktualni trend, svijet neće uspjeti ispuniti osam od devet prehrambenih ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) do 2025. Posebno se to odnosi na smanjenje broja premršave djece za svoju visinu, zaostajanje djece u razvoju (odnosi se na djecu koja su premala za svoju dob), kao i na smanjenje broja pretilih odraslih osoba.
U izvješću se kaže da gotovo 150 milijuna djece u svijetu, mlađe od pet godina zaostaje u fizičkom razvoju, preko 45 milijuna ih je premršavo za svoju dob, a istodobno ih gotovo 40 milijuna u svijetu pati od prekomjerne tjelesne težine.
Izvješće otkriva i da je u svijetu pretilo ili pati od prekomjerne tjelesne težine više od 40 posto muškaraca i žena, što je oko 2.2 milijarde ljudi.

"Broj smrtnih slučajeva zbog loše prehrane, koji se mogao izbjeći ili spriječiti, od 2020. godine porastao je za 15 posto" i danas čini "četvrtinu svih smrtnih slučajeva odraslih osoba u svijetu", rekla je AFP-u predsjednica skupine neovisnih stručnjaka GNR-a, Renata Micha. "Globalni rezultati do kojih smo došli upućuju na to da se u posljednjih deset godina način prehrane stanovništva nije poboljšao te danas predstavlja veliku prijetnju zdravlju ljudi i očuvanju planeta na kojemu živimo", dodala je.

Prema podacima iz izvješća, ljudi ne konzumiraju preporučene količine namirnica koje su dobre za zdravlje, poput voća i povrća. Ne iznenađuju da zemlje s niskim dohotkom bilježe najmanju potrošnju ovih namirnica. Istodobno stanovnici zemalja s višim dohotkom konzumiraju najviše hrane koja ima štetan učinak na zdravlje, a radi se o previše crvenog mesa, mliječnih proizvoda i zaslađenih i gaziranih napitaka. U tim je državama evidentiran najveći broj osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. GNR je izračunao i da je globalna potražnja za hranom u 2018. godini proizvela oko 35 posto emisija stakleničkih plinova.
"Hrana životinjskog porijekla općenito ima veći ekološki otisak po proizvodu od hrane biljnog porijekla", kaže se u izvješću. Na kraju se navodi podatak po kojemu pandemija covida-19, ne samo da je globalno znatno narušila prehrambene i zdravstvene sustave, već je u ekstremno siromaštvo gurnula dodatnih 155 milijuna ljudi.