U Galeriji grada Krapine večeras je otvorena izložba te promovirana poštanska marka i monografija '60 godina Festivala kajkavskih popevki'.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

Tako je krapinski Festival za svoj 60. rođendan dobio i krasan poklon, prvu monografiju, kojoj je autor i urednik novinar Željko Slunjski, koji Festival kajkavske popevke prati od 1973. godine. - Nekada doći u Krapinu, to je bio društveni događaj, a najveselije su bile frizerke jer su sve gospođe išle na frizuru. Krapina je živjela za Festival, kod Frljužeca su svi išli na bučnicu. Pokojna Gabi je rekla da nikada u životu nije jela takvu bučnicu. Gertruda Munitić, kada se pročulo da je bliska s ondašnjim predsjednikom, imala je status dive u Krapini. Poslije festivala na prvom katu se održava prijem i uvijek su prvi u dvorani bili Ivo Robić i njegova žena Marta, jer se u Krapini na Festivalu jedu prve ovogodišnje krvavice s kiselim zeljem. No, vremena se mijenjaju. Danas je vrijeme kompjutera, nekada je, moram priznati, bilo ljepše. Krapina je živjela za Festival i to se osjetilo na svakom koraku. Do mjesta u dvorani je jako teško bilo doći – dočarao je Željko Slunjski prošlost krapinskog Festivala.

Kako kaže, ideja o monografija došla je tijekom neformalnog razgovora nakon festivala prošle godine, u kojem su uz njega sudjelovali i Damir i Radovan Novina. – Zadnje što je izašlo je za  35. obljetnicu festivala jedna knjižica u kojoj su po godinama navedeni nazivi kompozicija i autori. Nismo tada bili svjesni da ni od čega moramo napraviti nešto. Sva sreća, kustosica Vesna Kunštek je imala sačuvanu jednu veliku kutiju s novinskim izrescima, a našla ju je na odlagalištu kod Starog grada kada ju je netko bacio i onda je ona vidjela da su tu isječci iz novina – rekao je Slunjski.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

Otkrio je i kako je monografija koncipirana. Na prvoj je stranici pjesma posvećenu Krapini,  ondašnjeg pjesnika Hromčana. – Zatim je navedeno ukratko što je 1966. bilo u svijetu i Hrvatskoj i u kontekstu toga prvi Festival. Uvršten je i znanstveni rad profesora Lončarića o kajkavštini, zatim o tadašnjoj kajkavskoj vokalnoj lirici, pa smo prešli na riječ o Društvu za kajkavsko kulturno stvaralaštvo kao organizatoru festivala te riječi dosadašnjih umjetničkih ravnatelja. Kada smo prelazili na imena autora, uzeli smo enciklopedijski pristup, dogovorili smo kriterije da oni koji su se deset i više puta pojavili na festivalskoj pozornici uđu u monografiju, sa iznimkama, ako su ti autori bili na nacionalnoj razini važni. Primjerice, u Krapini je sudjelovao kao skladatelj Jakov Gotovac, naš najveći skladatelj 20. stoljeća. Nadalje, specifičnost krapinskog Festivala je da je jedini festival na kojem od prve godine izvođači nastupaju u narodnim nošnjama, pa je poglavlje posvećeno i narodnim nošnjama. Na kraju smo stavili dio o Prvom glasu Zagorja, obzirom da pobjednik sudjeluje na sljedećem krapinskom Festivalu –pojasnio je autor Željko Slunjski.

Damir Novina, predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, rekao je da je imao veliku sreću što se rodio, odrastao i živio uz krapinski Festival. -  Danas imam sreću da sam predsjednik Društva koje to organizira i to je za mene jako emotivno. Kada se sjetim svih tih stvari koje su se događale od kada sam bio dijete do ovoga danas, to je predivno razdoblje. Ovo je bilo prekrasno, čudesno razdoblje, a danas imamo tu monografiju koja je to sve skupa zabilježila. Hvala Gradu, Županiji, dečkima iz Hrvatske pošte – zahvalio je Novina.

Tajnik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Radovan Novina izrazio je sreću i ponos monografijom. – Ta vrlo lijepa knjiga će poslužiti svim generacijama, i onima sadašnjim, mlađim, i onima starijima, da se prisjete kako je to nekada bilo, a mladi da nauče nešto o tome – rekao je Novina te naglasio da se Festival kajkavskih popevki od 1966. godine u kontinuitetu održava svih godina. - Bilo je svakakvih vremena, no Festival smo uvijek uspjeli održati i to je ono što nas čini posebno sretnima i zadovoljnima. Festival se mijenja iz godine u godinu, festivali više nisu društveni događaji kao što su bili nekad, međutim Festival kajkavskih popevki ima svoju vrijednost, ostavio je svoje tradicionalne vrijednosti na kojima je postavljen i njeguje ih do današnjih dana. Prilagođava se vremenu, izvođačima i svemu što je oko nas, međutim onaj edukativni moment, kajkavska kultura, hrvatska kulturna baština,  ostao je od 1966. sve do današnjih dana – istaknuo je Novina.

Povodom velike obljetnice u galeriji grada Krapine postavljena je i izložba 60 godina Festivala kajkavskih popevki.

Autorica izložbe Vesna Kunštek podsjetila je na početke Festivala. - Predsjednik općinske skupštine Krapina Mijo Pavić i suradnici Božo Težački, Jaroslav Tureček, Antun Kozina, Teodor Boh, Milivoj Kujundžić, Božo Sinković, Stjepan Mihaljinec i Vlado Seljan pokrenuli su događaj koji će s vremenom prerasti u jednu od najvećih kulturoloških manifestacija sjeverozapadne Hrvatske.  To je bogata tradicija u kojoj se isprepliću glazba, poezija, likovna umjetnost, kazalište i znanstveni rad. Kroz protekla desetljeća festival nije bio samo koncertni događaj već pravi tjedan kulture. Održano je više od 50 likovnih izložbi, organizirani su recitali kajkavske poezije, znanstveni skupovi, kazališne predstave, koncerti zabavne glazbe, nastupi kulturno umjetničkih društava. Više od 2000 novih popevki nastalo je zahvaljujući festivalu, a mnoge od njih rado i danas pjevamo – rekla je Kunštek.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

Istaknula je da izložba nosi neprocjenjivu povijesnu vrijednost i prikazuje ono najvrjednije u ovih 60 godina festivala. Posebno se ističe zbirka nosača zvuka koju je darovao  sugrađanin Dubravko Sopek. - Likovna dimenzija festivala također je snažno zastupljena, izloženi su radovi i zbirke društva, donacije najpoznatijih umjetnika poput Generalića, Klopotana, Lackovića, Rabuzina, ali i akademskih slikara Nikole Rajzera, Ivana Lovrenčića i drugih. Neizostavni dio priče je i manifestacija Mali Kaj, dječji festival koji već 40 godina okuplja najmlađe pjesnike, pjevače, plesače i likovne umjetnike – navela je Kunštek.

Ravnateljica POU Krapina Grozdana Pavlović pozdravila je u ime Učilišta koje je suorganizator krapinskog festivala od njegovog samog početka. - Zaista s radošću ugošćujemo sve umjetnike na festivalu, uzvanike, drage goste od naše festivalske dvorane do galerije gdje se odvijaju svi glavni događaji. Hvala vam na suradnji – poručila je Pavlović.

Hrvatska pošta priključila se obilježavanju 60. obljetnice kontinuiranog održavanja Festivala kajkavskih popevki izdavanjem prigodne marke koja će biti u opticaju od 8. rujna. Nova marka je rad samoborske dizajnerice Ariane Noršić. Motiv na marki nominalne vrijednosti 0,72 eura detalj je čipke svojstven narodnoj nošnji Hrvatskog zagorja i licitarsko srce s brojem 60 koji označava festivalsku godišnjicu. Marka je otisnuta u 25.000 primjeraka u arcima od 2o maraka.

Član uprave Hrvatske pošte Miroslav Matešić čestitao je prisutnima sjajnu i veliku obljetnicu.  – I ja se bavim glazbom i dolazim iz Primorsko – goranske županije,  vrlo sam involviran  u naš lokalni festival Melodije Istre i Kvarnera i onda iz tog nekog kuta imam maksimalno poštovanje,  razumijevanje i divljenje prema ovoj obljetnici. Drago mi je da je Hrvatska pošta sudionik ove sjajne manifestacije želim vam puno uspjeha i još puno dobrih skladbi – rekao je Matešić.

Župan Željko Kolar istaknuo je da je ovo veliki tjedan, ne samo za Krapinu i Krapinsko – zagorsku županiju te kajkavsko govorno područje, već za čitavu Hrvatsku. –Ova velika obljetnica pokazuje našu kulturu, povijest, kajkavski jezik, a kroz sve te pjesme i stihove pokazuje kakvi smo mi ljudi. I svi oni autori, pjevači, grupe, dirigenti, koji su sudjelovali u Festivalu upravo su o tome i pjevali, skladali o našoj povijesti, kulturi,  onome što volimo, živimo svakodnevno. Zato i postoje tolike emocije u svima nama koji smo rođeni u Zagorju – rekao je Kolar i zahvalio i Hrvatskoj pošti koja je prepoznala vrijednost ove obljetnice.

Osvrnuo se i na monografiju, koju je imao prilike prelistati. – Mislio je sam je prelistati brzinski, ali sam je imao u rukama sigurno preko sat vremena. Kada vidite koja imena su sudjelovala na festivalu, koje glazbene veličine - rijetko tko se u Hrvatskoj može time pohvaliti. Osjećao sam strahopoštovanje prema svemu što je u to uloženo.  Pozivam sve ljude dobre volje i one kojima je kaj u srcu i duši da nam se pridruže u ovom Tjednu i uživaju i u starim i novim popevkama i sjajnom kulturno – zabavno sportskom programu – pozvao je Kolar.

Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović rekao je da je Krapina prepoznata u našoj domovini i šire po nalazištu krapinskog neandertalca i  krapinskom Festivalu.  - Krapina je grad povijesti i kulture i svaku godinu imamo nekoliko važnih obljetnica u Krapini. I ove godine ih je nekoliko. 180 godina krapinske knjižnice i čitaonice, 150 godina DVD – a, 140 godina Gradskog društva Crvenog križa, 60 godina prvog dječjeg vrtića u županiji i 60. rođendan krapinskog Festivala i Iliraca koji su uvijek bili prekrasna kulisa na Festivalu. Imamo i jednu obljetnicu vezano uz poštu. Prvi poštanski ured u Krapini osnovan je 1849. godine, a 335 godina je od kada datira prvo pismo vezano uz Krapinu kada je netko iz Beča, Graza, Ptuja slao pismo Petru Prašinskom u Krapinu – rekao je Gregurović te zahvalio entuzijastima i pokretačima Festivala. - On je u sebe pretočio sve ono najljepše što Zagorje ima. Uživajmo u Festivalu ove godine – pozvao je gradonačelnik.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

Tanja Mršić prvi je puta nastupila na Festivalu 1977. godine.

- Za dvije godine će biti 50 godina. Uvijek je bilo veselo i lijepo nastupati. Nešto sam nastupala u duetima, puno sama. Puno godina, puno prekrasnih pjesama, autora, skladatelja, aranžera, tekstopisaca. Najveselije je bilo u garderobama – otkrila je Mršić, koja će nastupiti i ove godine. – Imam  prekrasnu pjesmu za koju je tekst napisao Radovan Novina, uglazbio ju je povratnik na Festival, Toni Glovacki, a aranžirao je pjesmu Robert Mihovilić – rekla je Tanja Mršić.