Benzinci dizelaši odlaze u povijest, budućnost je na električnim vozilima i Europska unija u srijedu predlaže strategiju kojom će u sljedećem desetljeću postići ugljičnu neutralnost u borbi protiv klimatskih promjena. Stari kontinent kolijevka je prestižnih automobilskih marki i više od stoljeća dominirao je automobilskom inovacijom, no automobil, koji je prijevozno sredstvo broj jedan za Europljane, krivac je za emisije plinova s učinkom staklenika. Suočena s tim pritiskom, Europska unija je u 2020. godini zacrtala cilj postići ugljičnu neutralnost do 2050., donosi Index.

Europska komisija trebala bi 14. srpnja predložiti nove propise za postizanje tog cilja, a prema više izvora razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine. Električna vozila jedina će moći ispuniti takav zahtjev i de facto bit će jedina dopuštena prijevozna sredstva na potpuno novom tržištu. 

Europa je u 2020. godini uvela najvišu dopuštenu granicu od 96 grama CO2 po kilometru za konstruktore automobila, no ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za 37.5 posto u 2030. Smanjenje emisije ugljika trebalo bi tako dosegnuti 60 posto u 2030., a  zatim 100 posto 2035. godine.

Iako se o tim brojkama još raspravlja, one su golema prisila za automobilsku industriju koja do 2027. mora računati sa strožim propisima o onečišćenju za motore s unutarnjim izgaranjem. 

Volkswagen je u savršenoj poziciji da zgrabi dijelove tržišta i potuče konkurente", dodaje. U lipnju je Volkswagen objavio da prestaje proizvoditi motore s unutarnjim sagorijevanjem u Europi između 2033. i 2035. godine.

"Vozilo je u prosjeku 15 godina na cesti. Ako želimo potpuno dekarbonizirati prijevoz 2050. godine, tada moramo posljednje vozilo s termičkim motorom prodati najkasnije 2035.", ocjenjuje Diane Strauss iz nevladine udruge Transport i okoliš za Francusku.

U klasifikaciji objavljenoj u lipnju nevladina udruga prozvala je Daimler (Mercedes), BMW, Stellantis (PSA, Fiat) i Toyotu kao proizvođače čiji su projekti ocijenjeni "neambicioznima" jer se u velikom dijelu oslanjaju na hibridna vozila s punjenjem, koja onečišćuju.

Renault i Hyundai dobili su bolje ocjene iako i oni daleko zaostaju za Volkswagenom i Volvom.

Budućnost motora s unutarnjim izgaranjem trebala bi se uravnotežiti između "2035. godine, koja je prerana godina sa stajališta industrije i društva, i 2040. godine, kada će pak biti prekasno s klimatskog stajališta", ocjenjuje Pascal Canfin, predsjednik odbora za okoliš u Europskom parlamentu.

Canfin zagovara osnutak fondova "od nekoliko milijardi eura" koji bi pomogli stotinama malih i srednjih poduzeća vezanih za autoindustriju jer će upravo ona biti pogođena promjenom tehnologije.