Poslijepodnevni i večernji sati prošloga petka, 9. svibnja 2025. godine, u Dvoru Veliki Tabor bili su rezervirani za obilježavanje međunarodne manifestacije Noć tvrđava (Night of Fortresses). Budući da je ovogodišnji prošireni naziv manifestacije Night of Fortresses Goes Green, njen je cilj povezivanje kulturnog naslijeđa s ekološkom odgovornošću te podizanje svijesti o održivom turizmu i praksama koje doprinose očuvanju okoliša i zaštiti kulturne baštine. U proteklim je izdanjima manifestacija povezala više od 50 lokaliteta u 8 zemalja i 40 gradova, uključujući obalne i kontinentalne tvrđave, dvorce, muzeje, galerije i zidane gradove, promovirajući ih kao atraktivne turističke destinacije. Taj je uspjeh naglasio važnost kulturne baštine u turizmu, ali otvorio vrata i za daljnji razvoj održivog kulturnog turizma diljem Europe. Ovogodišnja je manifestacija najveća po broju sudionika, s ukupno 70 lokacija u 10 europskih država, na kojima su organizatori pripremili dane otvorenih vrata, stručna vodstva, izložbe, predavanja, radionice, koncerte i druge aktivnosti.

Muzeji Hrvatskog zagorja u tom su se smislu potrudili i za posjetitelje pripremili bogat program među zidinama i kulama jednog od najljepših hrvatskih plemićkih gradova. Dvor Veliki Tabor od 16 do 22 sata oživio je u novom/starom ruhu. Početak događanja obilježile su radionice kaligrafije i srednjovjekovne društvene igre pod vodstvom kostimiranih članova udruge Red zlatnog hmelja, u čemu su najviše sudjelovali oni najmlađi. Uslijedilo je streličarenje, u kojem su se s velikim entuzijazmom okušali gotovo svi koji su se našli u blizini triju slamnatih meta. Noć tvrđava poslužila je i kao odlična prilika za nastavak suradnje Muzeja Hrvatskog zagorja i Dvora Trakošćan pa je tako na drugom katu taborske kule D otvorena gostujuća izložba Trakošćan: od burga do muzeja.

Program je nastavljen uzbudljivom borbom za Zlatni kalež u atriju te pucanjem iz topova izvan Dvora u izvedbi Družbe Vitezova Zlatnog Kaleža. Tabor je potom preuzela Veronika Desinićka i osigurala posjetiteljima noćni doživljaj njegovih prostorija, popraćen povijesnim zanimljivostima i legendama, pri čemu je, naravno, najviše govorila o sebi i svom dragom Fridriku. Za atraktivan šećer na kraju večeri ponovno su se pobrinuli Vitezovi, priuštivši publici vatrenu borbu pod zvjezdanim nebom koja rijetko koga ostavlja ravnodušnim. Za glazbenu kulisu tijekom čitavog događanja bio je zadužen duo 2K. 

Dvor Veliki Tabor i Muzeji Hrvatskog zagorja još jednim uspješnim događanjem dokazali su da muzeji, njihovi predmeti i priče koje čuvaju, širokoj publici mogu biti iznimno zabavni, zanimljivi i privlačni, ako su predstavljeni i oživljeni na pravi način. 

Udruga Red zlatnog hmelja bavi se oživljenom poviješću, prvenstveno sjevernom Italijom i Dalmacijom krajem 14. i početkom 15. stoljeća. Pritom nisu usredotočeni samo na borbe, već ih zanima i tadašnja kultura te način života. Za posjetitelje na događanjima predstavljaju život plaćeničke skupine u ratnoj kampanji, nude isprobavanje oružja i oklopa, ali i srednjovjekovne igre te niz radionica i edukativnih prikaza – kaligrafiju, oslikavanje štitova, srednjovjekovnu kuhinju, ručni rad i kovnicu novca.

Družba Vitezova Zlatnog Kaleža osnovana je 2004. godine u Donjoj Stubici, bavi se prikazom života u srednjem vijeku, a sastoji od Vitezova, Tahyjevih puškara, Gupčevih streličara i nezaobilazne kmetske logistike. Kako bi što vjernije prikazali onodobnu svakodnevicu, svi kostimi i oprema (mačevi, oklopi, štitovi, lukovi, samostreli) ručno su izrađeni po uzoru na originalne predmete i odjeću. Družba često nastupa diljem Hrvatske nastojeći kroz vjerne prikaze borbi mačevanja i ratovanja vitezova, vojnog logora, umijeće pucanja srednjovjekovnim lukovima i samostrelima, spremanje jela po originalnim recepturama, prikaz srednjovjekovnih obrta te starinskog načina izrade predmeta, predstaviti to mračno, ali i romantično razdoblje hrvatske i svjetske povijesti. Najpoznatije i već tradicionalno uprizorenje koje organiziraju svake godine u veljači je Seljačka buna 1573 – Bitka kod Stubice.

Izložba Trakošćan: od burga do muzeja zapravo je vremeplov u kojem je dvorac glavni junak te kroz 18 tematskih cjelina prati njegov građevinski razvoj. U Dvoru Trakošćan otvorena je u listopadu 2024. godine povodom obilježavanja 70 godina rada Dvora, ali i 690 godina od prvog spominjanja imena Trakošćan kao sjedišta župe 1334. godine. Postoje ruševni burgovi, a postoje i burgovi poput Trakošćana koji su se uspjeli očuvati, ali je njihova srednjovjekovna jezgra sakrivena ispod slojeva obnove i pregradnji. Izložbu upotpunjuju interaktivni i multimedijalni sadržaji, a ostvarena je u suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Hrvatskim državnim arhivom i Muzejom za umjetnost i obrt. Autor stručne koncepcije je viši kustos Dvora Trakošćan Ivan Mravlinčić, a likovni postav oblikovalo je poduzeće Šimić&CO. Gostujuća izložba će u Dvoru Veliki Tabor ostati otvorena do 31. kolovoza 2025. godine.