Nakon sušnog lipnja zbog iznimno visokih temperatura, u nastavku srpnja i do početka kolovoza bit će toplije od prosjeka, često i vruće, uz pretežno suho vrijeme, a veće količine kiše nisu izgledne, navode u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ).

Lokalni pljuskovi mogući su mjestimice, ponajprije u unutrašnjosti.

Krajem sljedećeg tjedna moguća je promjena vremena. Prema trenutačnim prognostičkim pokazateljima, postoji naznaka dotoka hladnijeg zraka, što bi potkraj srpnja i početkom kolovoza moglo donijeti pad temperature i povećanu mogućnost za oborinu, osobito na kopnu.

U lipnju su, prema pokazateljima DHMZ-a, u većem dijelu Hrvatske prevladavale ekstremno sušne oborinske prilike. Na dvomjesečnoj i tromjesečnoj skali, oborinski indeks ukazivao je na umjereno sušno do ekstremno sušno stanje u središnjoj Hrvatskoj i Dalmaciji.

Većina Hrvatske bila je pogođena umjereno sušnim i vrlo sušnim uvjetima. Izuzetak su bili Istra, krajnji istok zemlje te pojedina područja gorske Hrvatske.

U Hrvatskoj suše i grmljavinska nevremena, odnosno oluje i tuča, uzrokuju najveće ekonomske štete među svim prirodnim nepogodama. Prema podacima Ministarstva financija, suše su u razdoblju od 1981. do 2023. bile odgovorne za četvrtinu ukupnih gubitaka, odmah iza oluja i tuče.

Suša je složena prirodna pojava – razvija se polako, traje dugo i teško je precizno odrediti kada počinje i završava. Njezin intenzitet i prostorna raširenost razlikuju se sezonski i godišnje, a najčešće se definira kroz četiri osnovna tipa: meteorološka, hidrološka, agronomska i socio-ekonomska suša, pojašnjavaju u DHMZ-u.

Meteorološka suša nastaje kad u određenom razdoblju padne znatno manje oborine nego što je uobičajeno ili ona potpuno izostane, dok se hidrološka suša pojavljuje s vremenskim odmakom i vidi se kroz smanjenje razine rijeka, jezera i podzemnih voda, kao posljedice dugotrajnog nedostatka oborine.

Agronomska suša javlja se kada biljke u osjetljivoj fazi razvoja nemaju dovoljno vode u tlu, a socio-ekonomska suša odražava učinke svih navedenih vrsta kroz smanjenje dostupnosti vode za potrebe društva i gospodarstva.

U praćenju suše (DHMZ), pored praćenja količina oborine, koristi i složenije indekse – standardizirani oborinski indeks (SPI) i standardizirani oborinski evapotranspiracijski indeks (SPEI), navodi Melita Perčec Tadić, voditeljica Službe za klimatologiju DHMZ-a.

Mjerenja: Češća sušna proljeća i ljeta te kišne jeseni i zime

SPI prati količinu oborine i pokazuje je li neko razdoblje bilo sušnije, prosječno ili vlažnije u odnosu na višegodišnji prosjek, dok je SPEI detaljniji jer prati odstupanja u vodnoj bilanci.

Ti se indeksi izračunavaju početkom svakog mjeseca za prethodni mjesec, ali i za dulja vremenska razdoblja kako bi se pratili različiti oblici i trajanja suše.

Usporedbom klimatskih razdoblja 1961. – 1990. i 1991. – 2020. uočene su promjene u sezonskom oborinskom režimu te je u novijem razdoblju zabilježen osjetan pad broja vrlo sušnih i ekstremno sušnih zima, dok je blago porastao broj vrlo kišnih i ekstremno kišnih.

Češća su vrlo i ekstremno sušna proljeća, a rjeđa vrlo i ekstremno kišna. Znatno je porastao broj ekstremno i vrlo sušnih ljeta, nešto su rjeđa vrlo kišna ljeta, dok je učestalost ekstremno kišnih ljeta gotovo nepromijenjena.

Učestalost ekstremno kišnih i ekstremno sušnih jeseni slične su u oba klimatska razdoblja, ali je u novom manji broj vrlo sušnih, a porastao je broj vrlo kišnih jeseni.

Dakle, sezonski obrasci oborine u Hrvatskoj pokazuju promjene u novijem klimatskom razdoblju, piše Index.