Nacionalni dan borbe nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna, kontinuirano od 2004. godine, kada ga je utemeljio Hrvatski sabor. Obilježavanje ovog važnog datuma održano je i u Poslovno-tehnološkom inkubatoru u Krapini. 

Datum je to kada se svi prisjećamo krvavog zločina na Općinskom sudu u Zagrebu. Sve se zbilo tijekom brakorazvodne parnice. Mato Oraškić ispalio je hitce koji su usmrtili njegovu suprugu Gordanu, odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, a teško ranili zapisničarku Stanku Cvjetković. Nakon zločina Oraškić je pobjegao, odnio spise, a obitelj žrtava ostala je razorena. Na suđenju je utvrđeno da je motiv bila patološka ljubomora i obiteljsko zlostavljanje, a Oraškić je osuđen na kaznu zatvora koja traje do 22. rujna 2039. godine. 

Nasilje dan ženama je jedan od najjačih i najsnažnijih kršenja ljudskih prava, poručila je u Krapini dožupanica Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek.

- Želimo jače informirati javnost, podignuti svijest o netoleranciji na bilo kakvu vrsti nasilja, posebno nad ženama. KZŽ se pozicionirala kao netko tko koordinira i okuplja, provodi aktivnosti i mjere kako bi se prevenirao bilo koji oblik nasilja. Zadovoljni smo što smo zaokružili sustav podrške za žene obiteljskog nasilja u našoj županiji. Imamo podršku od SOS telefona, preko Savjetovališta, do Sigurne kuće i Instituta podrška nakon izlaska iz Sigurne kuće – poručila je Petek.

- S druge strane, imamo porast nasilja i porast kaznenih djela na štetu žena i djece. Od 2015. do 2024. od 2220 smo narasili 9167, to je 313 posto povećanje kaznenih djela. Prevencija nam je zakazala. Poboljšali smo se u represiji, kažnjavanju, procesuiranju, ali u prevenciji ne činimo dovoljno! Kazne za počinitelje su minimalne. To obeshrabruje žrtve. Na jedno prijavljeno je deset ne prijavljenih nasilja u obitelji. Te brojke su strašne! Moramo učiniti sve da se više educiramo, prevencija je naša velika odgovornost, a i procesuiranje koje mora biti maksimalne kazne i ubrzani procesi koji će svim žrtvama poručiti da je nulta tolerancija na nasilje u obitelji u našoj zajednici – rekla je dožupanica.

Ovogodišnje obilježavanje u Krapini, koje posebno podcrtava senzibiliziranje društva s problematikom nasilja nad ženama te slanje jasne poruke da se nasilje ni u kakvom obliku ne tolerira, s temom se vratilo nekoliko koraka unatrag.

- U fokus smo stavili rodne dezinformacije. Svi smo svjesni toga da su mediji u današnje vrijeme neizostavan dio svakodnevnog života. S obzirom na to imaju jako veliku ulogu u oblikovanju pojedinaca, a i cjelokupnog društva. Zbog toga smo htjeli skrenuti pažnju na fenomen rodnih dezinformacija i njihovih posljedica te potaknuti svijest o tome kakve sadržaje kroz medije konzumiramo. Namjera nam je potaknuti introspekciju, analizu o tome što sve konzumiramo kroz medije – objasnila je Aneta Škreblin zamjenica ravnateljice Doma za žrtve nasilja u obitelji 'Novi početak'.

Libela.org neprofitni je medij koji u rubrici GenderFacts provjerava točnost informacija/tvrdnji/izjava izrečenih u javnom prostoru, koje se odnose na područje rodne ravnopravnosti. Cilj provjere je suzbijanje rodne i spolne diskriminacije, s temeljnom svrhom jačanja otpornosti društva na rodne dezinformacije, objasnio je jedan od panelista, Josip Šipić, voditelj projekta GenderFacts.

- To su zlonamjerne i lažne informacije upućene da naštete ženama, posebice onima koje sudjeluju u javnom prostoru, zatim LGBTQ zajednici, politikama rodne ravnopravnosti. Kako se boriti protiv rodnih dezinformacija? Prvi korak je edukacija, drugi je edukacija osoba koje ne sudjeluju u online prostoru. Platforme i društvene mreže trebale bi aktivno raditi na suzbijanju lažnih informacija, dok mediji imaju višestruku odgovornost spriječiti širenje lažnih informacija u mainstream medijima, preispitati vlastite temelje koji često počivaju na rodnim stereotipima – rekao je Šipić i zaključio da samo kroz zajednički angažman institucija, medija i društva moguće je zaštititi žene, osnažiti žrtve. 

I za kraj: ˝Hrvatska treba ozbiljne, provedive i mjerljive planove zaštite žena od nasilja, a ne dokumente koji služe isključivo formalnom ispunjavanju obveza˝, aktivistkinje za prava žena.