Foto: HRT/screenshot 

Hrvatska bi u sljedećih 25 godina mogla imati oko 600 tisuća stanovnika manje, stoga su upozorenja Eurostata i Ujedinjenih naroda ponovno otvorila pitanje demografskih mjera i budućnosti naše zemlje. 

To je bila i tema HTV-ove emisije Otvoreno, u kojoj su o demografskim mjerama, radu Ministarstva demografije i useljeništva te o tome što donosi novi Zakona o demografskoj obnovi, govorili saborska zastupnica SDP-a Anita Curiš Krok, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać te voditeljica Odjela za migracije i demografska istraživanja Instituta za istraživanje migracija dr. sc. Sanja Klempić Bogadi.

Zastupnica Anita Curiš Krok između ostalog rekla je kako za bolje demografske pokazatelje, nisu dovoljna samo veća financijska izdvajanja, već i niz drugih mjera.

- Mi u SDP-u uvijek pozdravljamo svako poboljšanje prava naših građana, no rodiljine naknade i obiteljska politika se ne temelje samo na novčanim transferima i na gradnji infrastrukture, nego su upravo bitne usluge. Bitno je i usklađivanje privatnog i poslovnog života, nekakvo fleksibilno radno vrijeme za majku, dostupnost vrtića te priuštivo stanovanje za mlade obitelji jer ako nemate dom, kako ćete osnivati obitelj - pita se Curiš Krok.

Navela je kako su tu i produljeni boravak u školi za djecu do četvrtog razreda te univerzalni dječji doplatak i to su neke mjere koje SDP predlaže već godinama.

- Moram napomenuti da demografska politika mora biti sustavna jer kratkoročna rješenja nisu dostatna da zadržimo građane u Republici Hrvatskoj, ali i da povratnike navedemo da se vrate natrag u Hrvatsku. Mi smo razočarani brojem ljudi koji se vraćaju, ali ljudi jednostavno ne vide perspektivu i ne vide pravednost i sigurnost, kad odu živjeti u neku uređenu zemlju, vrlo teško je da će se vratiti - naglasila je saborska zastupnica.

Na pitanje što bi Zakon o demografskoj obnovi trebao sadržavati, Anita Curiš Krok ističe potrebu za dugoročnom i uključivom demografskom politikom.
Dodala je kako imamo jednu od najnižih plaća u Europskoj uniji, a troškovi života su veći od prosjeka Europske unije, svaki treći umirovljenik živi u riziku od siromaštva, a kad spominjemo povratnike, oni doživljavaju administrativne prepreke.

- Trebamo staviti fokus na ljude koji žive u Republici Hrvatskoj i koje trebamo zadržati. Demografska politika ne smije ovisiti o političkim ciklusima, već mora biti utemeljena na stvarnim potrebama građana, ne čine ju samo ti novčani transferi, nego i ujednačen regionalni razvoj cijele Republike Hrvatske, a tu je važna i zdravstvena politika i mirovinski sustav, ali i tržište rada - poručila je Curiš Krok. 
Kazala je kako u SDP-a uvijek ističu da Hrvatska mora imati jasnu i ozbiljnu demografsku politiku koja se zasniva na potrebama građana, a ne na stavovima vladajuće koalicije.

- U Hrvatskoj treba i radnik imati sigurnost, a poslodavci trebaju imati predvidljivost, dok mladi trebaju ostati i zasnovati obitelj, a to mogu samo na temelju dobrih mjera i usluga koje možemo ponuditi - komentirala je Anita Curiš Krok.

Pojasnila je kako se promijenila i struktura obitelji i problem je što nema više 'baka servisa', djeca moraju u vrtiće, a oni nisu dostupni.

- Nažalost imamo i sve starije stanovništvo, mirovine su male i za njih bi se trebala brinuti država, a problem je što više nema i neke međugeneracijske solidarnosti, a u Hrvatskoj ne postoji ni sustav palijativne skrbi. U svakom slučaju potreban je bolji mirovinski sustav i zdravstvena zaštita, a ne da se na preglede čeka po godinu, do godinu i pol dana i to je sve ono što naše stanovnike tjera iz Hrvatske, a one koji su otišli, ih ne potiče da se vrate - kazala je Curiš Krok i zaključila kako optimizam nikome neće dati niti posao, ni stan, ni usluge koje su potrebne da imate djecu i da ih gledate kako rastu u Hrvatskoj.