Foto: Pexels

Čim počne sezona grijanja, mnogi naprave istu pogrešku – zatvore prozore i gotovo potpuno prestanu provjetravati dom. Iako se to na prvi pogled čini logičnim jer želimo sačuvati toplinu i smanjiti račun za grijanje, stručnjaci upozoravaju da si takvom navikom zapravo možemo napraviti veliku štetu.

Naime, problem nije samo u tome što zrak u prostoriji postaje ustajao. U zatvorenom prostoru svakodnevno se nakuplja i vlaga, a što je manje izmjene zraka, to je teže održavati njezinu odgovarajuću razinu.

Kuhanje, tuširanje, sušenje rublja, pa čak i samo disanje ukućana stalno dodaju vlagu u zrak.

A onda počinju problemi.

Toplina nije jedino što treba zadržati

Kad vani zahladi, prirodno je željeti što manje otvarati prozore. Pogotovo kada grijanje radi, a kroz otvoreni prozor doslovno osjećamo kako toplina izlazi iz kuće.

No upravo tada često zaboravljamo jednu važnu stvar.

Grijanje zagrijava zrak, ali ne uklanja vlagu iz prostorije.

Ako je kuća cijeli dan zatvorena, vlaga ostaje unutra. Kada takav topao i vlažan zrak dođe u dodir s hladnijim površinama, primjerice staklom prozora ili hladnim kutom zida, može doći do kondenzacije.

Zato su orošeni prozori ujutro jedan od prvih znakova na koje treba obratiti pažnju.

Ako se kapljice vode pojavljuju povremeno, to ne mora značiti ozbiljan problem. Ali ako se prozori redovito magle, osobito tijekom hladnijih dana, vrijedi razmisliti o tome koliko se prostor zapravo provjetrava.

'Ali tako gubim toplinu'

To je vjerojatno najčešći razlog zbog kojeg ljudi zimi izbjegavaju provjetravanje.

Ipak, nije cilj držati prozor otvoren pola sata i pustiti da se cijela prostorija ohladi.

Puno je učinkovitije kratko i intenzivno provjetravanje.

Posebno treba paziti na prostorije u kojima nastaje najviše vlage. Nakon tuširanja kupaonicu treba dobro prozračiti, nakon kuhanja koristiti napu ili otvoriti prozor, a kod sušenja rublja u kući također je važno omogućiti izlazak vlažnog zraka.

Drugim riječima, nije problem u tome što ćete nekoliko minuta pustiti hladniji zrak unutra.

Problem može nastati ako vlagu danima zadržavate u zatvorenom prostoru.

Vlaga prvo šalje male signale

Pojava plijesni obično ne počinje tako da se preko noći na zidu pojavi velika crna mrlja.

Mnogo češće prije toga postoje sitni znakovi.

Prozori su ujutro mokri. U nekim kutovima osjeti se ustajao miris. Odjeća u ormaru više ne miriše sasvim svježe. Zidovi oko prozora ili iza velikih ormara ostaju hladni i vlažni.

Ako se takve stvari ponavljaju, nije dobro samo obrisati kondenzaciju i nastaviti kao da se ništa nije dogodilo.

Dugotrajno zadržavanje vlage može stvoriti uvjete pogodne za razvoj plijesni, a plijesan je puno veći problem od nekoliko orošenih prozora.

Američka Agencija za zaštitu okoliša preporučuje održavanje relativne vlažnosti u domu između 30 i 50 posto, uz nastojanje da ne prelazi 60 posto.

Zato mali mjerač vlage može biti vrlo korisna stvar u domu.

Što napraviti kada uključite grijanje?

Ne treba zbog toga mijenjati cijeli način života.

Dovoljno je usvojiti nekoliko jednostavnih navika.

Ujutro nakon spavanja kratko provjetrite spavaću sobu. Nakon tuširanja izbacite paru iz kupaonice. Nakon kuhanja prozračite kuhinju. Ako sušite rublje u stanu ili kući, pokušajte ga sušiti u prostoriji koju možete dobro prozračiti.

I nemojte čekati da se pojavi plijesan.

Ako se prozori redovito orošavaju, to je već dovoljan razlog da obratite pažnju na vlagu u domu.

Jer upravo je u tome paradoks početka sezone grijanja.

Želimo sačuvati toplinu pa zatvorimo kuću, a time možemo zadržati i ono što nikako ne želimo – višak vlage.

Zato stručnjaci upozoravaju da provjetravanje ne treba prestati čim se uključe radijatori.

Nekoliko minuta svježeg zraka može biti puno bolja opcija nego cijelu zimu pokušavati riješiti posljedice previsoke vlage.