Ilustracija: Zagorje.com

Najnovija dugoročna vremenska prognoza za zimu donosi prve naznake o tome kakve nas vremenske prilike očekuju u nadolazećim mjesecima. Prema analizama koje prenosi Severe Weather Europe na temelju podataka Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, na europskom se kontinentu predviđaju iznadprosječne temperature uz veće količine oborina. Područje Balkana, prema tim pokazateljima, ne bi trebalo biti izloženo dugotrajnim i izrazito hladnim razdobljima.

Temelj ove prognoze leži u utjecaju snažnog El Niña, prirodnog fenomena koji označava neuobičajeno zatopljenje površinskog sloja oceana u ekvatorijalnom Pacifiku. Američki centar za predviđanje klime još je krajem ljeta procijenio vjerojatnost veću od devedeset posto za razvoj izrazito snažnog događaja, uz značajne izglede da bi mogao poprimiti povijesne razmjere.

Takve okolnosti u Europi obično potiču dominaciju zapadnih i jugozapadnih zračnih strujanja koja s Atlantskog oceana donose vlagu i topliji zrak. Posljedično, veći dio kontinenta trebao bi zabilježiti više temperature od uobičajenih prosjeka, a osobito u zapadnim, središnjim i jugoistočnim predjelima očekuje se i više padalina. Ipak, sezonski modeli prikazuju isključivo tromjesečne prosjeke te ne isključuju mogućnost povremenih, prolaznih hladnih valova i snježnih padalina.

Utjecaj na Hrvatsku i regiju

Jugoistok Europe svrstava se među zone s predviđenim većim količinama oborina, što u nizinama najavljuje učestaliju kišu, dok će gorska područja imati povoljnije uvjete za snježni pokrivač pri dolasku hladnijih zračnih masa. Za područje Hrvatske i okolnih država trenutačno se ne može najaviti jaka zima. Izglednija je dinamična i razmjerno blaga sezona uz povremena zahlađenja koja bi nakratko mogla donijeti snijeg i u nizinske krajeve.

Mogućnost za povremene zimske udare ostavlja stanje polarnog vrtloga, prostranog sustava hladnog zraka koji kruži u stratosferi nad sjevernim polom. Analize ukazuju na potencijalno slabljenje te cirkulacije sredinom zimske sezone. U slučaju naglog zagrijavanja stratosfere, poremećaji bi se mogli prenijeti u niže atmosferske slojeve te potisnuti arktički zrak prema umjerenim geografskim širinama, premda takav scenarij još uvijek predstavlja samo mogućnost, a ne i sigurnu najavu snijega na Balkanu.

Gledajući po mjesecima, prosinac i siječanj trebali bi donijeti uglavnom blago vrijeme širom kontinenta. Tijekom veljače sjeverni dijelovi Europe mogli bi se približiti temperaturnom prosjeku, dok se na jugu i dalje očekuju toplije prilike. Iako trenutačne projekcije ukazuju na vlažniju i topliju zimu uz mogućnost kratkotrajnih hladnih udara, prognostički materijali dodatno će se prilagođavati tijekom sljedećih tjedana, kada će biti jasnije hoće li drugi dio sezone donijeti ozbiljnije zimsko vrijeme.