Prethodni članak
Sljedeći članak

Čak 14 kapelica po brežuljcima Gornje Stubice simbol su i zaštita sela i njegovih mještana

Uz Spomenik seljačkoj buni i Matiji Gupcu, Gupčevu lipu, Rudolfa Perešina i brojne manifestacije koje se vežu uz povijest i tradiciju ovoga mjesta, Gornja Stubica poznata je po čak 14 kapelica koje su sagradili uglavnom mještani, uz pomoć župnika, župe te darova poduzeća i svećenika koji žive i djeluju van domovine

  • crkva svetog jurja gornja stubica

    Crkva svetog Jurja Mučenika u Gornjoj Stubici


Osim po Gupčevoj lipi, Spomeniku Matiji Gupcu i Seljačkoj buni, Rudolfu Perešinu i brojnim manifestacijama koje se vežu na povijest i tradiciju ovoga mjesta, Gornja Stubica ima još jednu specifičnost. S čak 14 kapelica raspoređenih po naseljima diči se, uz župnu crkvu, Župa svetog Jurja Mučenika. Svaka od njih krasi najviše brdo nekog od sela te je njegov svojevrsni simbol i zaštita. Barem ih tako vide mještani.

Kapela sv. Katarine u Jakšincu

Prema ideji pokojnog mons. Špoljara

Brojna mjesta i sela po Zagorju imaju raspela i to je tradicija koja se njeguje, no uz raspela, Gornja Stubica je posebna upravo po tome što ima najviše kapelica u Zagorju. Dvije kapele, Kapele Srca Isusovog i Kapela sv. Ivana Krstitelja nalaze se u Gornjoj Stubici, Kapela svetog Franje Ksaverskog u Samcima. U Modrovcu je Kapela sv. Vinka, u Šagudovcu Kapela Rastanka apostola, u Dobrim Zdencima Kraljica Mira, a u Dubovcu Kapela sv. Marije. Kapela sv. Križa nalazi se u Hižakovcu, a u Jakšincu Kapela sv. Katarine, dok je u Humu Stubičkom Kapela svetog Stjepana te manji poklonec sv. Križa. Slani Potok ima čak tri kapele: svetog Fabijana i Sebastijana, svetog Martina i Srce Marijino. Dok kapelice u Dubovcu, Dobrim Zdencima i Šagudovcu datiraju iz prijašnjih vremena, gotovo sve ostale novijeg su datuma. Gradili su ih sami mještani u zajedništvu sa župnikom, sada pokojnim, mons. Ivanom Špoljarom, koji su većim dijelom sami snosili troškove gradnje, uz određene donatore, poduzeća, ali i Gornjostubičance koji žive u inozemstvu.

Kapela sv. Fabijana i Sebastijana u Slanom Potoku

Postaje kod procesija

Kapela sv. Ivana Krstitelja zapravo je poklonec sagrađen u baroknom stilu tijekom 18. stoljeća u centru Gornje Stubice. Služio je za svibanjske i listopadske pobožnosti i kao postaja kod velikih župnih procesija. Zanimljivo je kako su u vrijeme komunizma pomalo iz straha vjernici napuštali ovu kapelicu, pokradeni su kipovi, porazbijan crijep, obrasla je u šikaru, sve dok tek 2000. godine nije u potpunosti obnovljena. Misa se u njoj služi jednom godišnje, u nedjelju iza svetkovine sv. Ivana Krstitelja, a elektrificirano zvono zvoni tri puta dnevno.  Još jedna mala kapelica, poklonec Presvetog Srca Isusova, nalazi se podno župne crkve, a sagrađena je 2002. u spomen na nekadašnji dom Srca Isusova, koji se nalazio nasuprot župne crkve od 1920. do 1971. kada je porušen. Na bočnom zidu ove kapelice ugrađena je spomen ploča iz porušenog doma, a prilikom kopanja temelja za ovu kapelicu pronađene su ljudske kosti, koje dokazuju da se tu nekada nalazilo staro župno groblje.

Kapela sv. Franje Ksaverskog u Samcima

Dar rodnom mjestu

Kapela svetog Franje Ksaverskog nalazi se u Samcima, unutar dvorca Oršić. Radi se o baroknoj kapeli s originalnim iluzionističkim freskama koje se pripisuju poznatome majstoru Antonu Lerhingeru. U kapeli je postavljena stalna izložba Sakralna umjetnost Hrvatskog zagorja. Kapela svetog Stjepana nalazi se u Humu Stubičkom, novijeg je doba i sagrađena je inicijativom vjernika kod Gornjih Leškovića 2005. godine, na mjestu starog križa 'krajputaša', s visinom tornja oko 6 metara. Osim kapele, Hum Stubički ima i jedan manji poklonec sv. Križa. U Jakšincu je 2012. sagrađena Kapela sv. Katarine, i to prema ideji svećenika Ivana Levaka, koji je u službi i živi u Njemačkoj. Kapela je sagrađena na privatnom zemljištu koje je vlč. Levak otkupio i darovao župi, a u klasičnim obliku s tornjem visine 12 metara, sagradio ju je ing. Vladimir Breber iz Donje Stubice.

Kapela sv. Stjepana u Humu Stubičkom

Tri kapele u Slanom Potoku

Slani Potok ima čak tri kapelice. Najstarija od njih je Kapela sv. Fabijana i Sebastijana, koja se spominje još davne 1669. godine. Nakon što je prvi puta stradala u potresu 1880., a obnavljana je do 1987., izrazito ju je oštetio i potres 2020. godine. Kapela je duga 14, a široka 6 metara, dok je glavni vrijedni oltar baroknog stila pozlaćen. O kapeli brine zvonar Ivan Đurđević s obitelji, a ove će godine doživjeti i svoju obnovu.

Kapela Presvetog Srca Marijinog u Slanom Potoku

Malu kapelicu u čast Bezgrešnom Srcu Marijinu na mjestu gdje je više desetljeća stajao križ 'krajputaš' podigli su 2007. mještani gornjeg dijela naselja Slani Potok. Najmlađa od tri kapele u Slanom Potoku je ona svetog Martina, izgrađena 2009. godine, uzdignuta na brijegu kod Gornjih Hrena, prema ideji vlč. Dubravka Škrlina Hrena. Kapelu je sagradio mladi stolar Ivan Bokun iz Gornje Stubice, a u njoj su umjetnički trag ostavili brojni akademski umjetnici i kipari ovoga kraja. Uz nju je posađen i jubilejski hrast te vinograd, a podno se nalazi etno selo i sjedište udruge Gornjostubička luč.

Kapela sv. Martina u Slanom Potoku

Kao oaza mira

Na lijepom brežuljku iznad sela Modrovec sagrađena je Kapela svetog Vinka. Sagrađena je u klasičnom baroknom stilu, darovima Modrovčana i potporom župljana i župnog centra, u veličini 7x5 s tornjem visokim 9 metara u kojem se nalazi zvono. Prekrasnim okolišem i odmaknuta van samog naseljenog dijela Modrovca, kapela je jedna lijepa oaza mira i opuštanja za sve koji došeću do nje.

Kapela sv. Vinka u Modrovcu

Iako Hižakovec geografski i upravno spada pod grad Donja Stubica, pod gornjostubičkom je župom, pa tako i Kapela sv. Križa, koja je sagrađena 2007. godine, u spomen nekadašnjoj kapeli koja se u Hižakovcu spominje davne 1684., a koja je porušena nakon 1808. te kao zahvala za svećenička i redovnička zvanja iz gornjostubičke župe. Veličina kapele je 10 x 10 m, s vitkim tornjem u kojem su tri zvona, a u tlocrtu ima oblik starohrvatske sakralne građevine s tri konhe.

Kapela sv. Križa u Hižakovcu

Najstarije kapele

Dok sve ostale kapele služe mještanima za svibanjske i listopadske pobožnosti i misa se u njima služi jednom godišnje uz datum blagdana zaštitnika te uz tradicionalno proštenje, ove tri kapele najstarije su od svih te se u njima misa služi jednom mjesečno. Kapela Kraljice mira u Dobrim Zdencima građena je od 1943. darovima vjernika iz cijele župe, a završena je tek 1962., dok je izvana ožbukana te je toranj obučen bakrom 1987. Zadnju je obnovu imala 2012. godine.

Kapela Kraljice Mira u Dobrim Zdencima

Kapela Rastanka svetih Apostola u Šagudovcu spominje se još davne 1669. godine, i tada je bila zidana sa drvenim tornjem i zvonom, no 1901. sagrađena je nova, kojoj je 1964. prizidan toranj s dva zvona. Tijekom povijesti, stradala je u požaru, tako da je od vrijednog inventara tek ponešto ostalo sačuvano. Obnovljena je i ograđena od 2009. do 2012. godine. Kapela u Dubovcu spominje se također 1669. godine. Stradala je u potresu 1880. godine te je popravljana za vrijeme župnika Mirka Ožegovića. Napravljena je od kamena i cigle, s tornjem na pročelju visokim 22 metra. Od 1984. obnavljana je iznutra i izvana te je dozidana sakristija, a uz staru drvenu kapelsku kuću, napravljena je i nova župna kuća, zaslugom vlč. Franje Pranjića koji u ovoj kapeli djelovao tridesetak godina.

Kapela Rastanka svetih apostola u Šagudovcu

O kapelama brinu mještani

- Ono što je posebnost ove župe jest da svako selo brine o svojoj kapeli na način da uređuju okoliš i unutrašnjost, ali i financijski, ako postoji neki veći zahvat na samoj građevini – kaže upravitelj gornjostubičke župe vlč. Nikola Jurković. Upravo jer župa ima velik broj duhovnih zvanja i mnogo svećenika koji djeluju van domovine, mnogi od njih doprinijeli su projektima gradnje kapelica, ali i župne crkve. - Mogu slobodno spomenuti vlč. Ivana Levaka koji je svom rodnom selu Jakšinec poklonio kapelu sv. Katarine, tu je i vlč. Dubravko Škrlin Hren koji je sagradio kapelu sv. Martina ali i kroz udrugu Gornjostubička Luč čuva baštinu kraja. Vlč. Stjepan Lukec isto tako na poseban način brine o kapeli sv. Marije u Dubovcu te je darovao grijanje za kapelu, ali i mnoge druge stvari. Vlč. Josip Čulig isto tako je aktivno uključen u potrebe župe – napomenuo je vlč. Jurković.

Kapela sv. Marije u Dubovcu

Istaknuo je i kako Gornjostubičanci jako cijene i vole svoj kraj te drže do vjere i tradicije. – Trude se sami doprinijeti svojim radom za  dobro cijele zajednice. Meni kao svećeniku posebno je drago što mogu biti dio te plemenite zajednice koja zna kako se Isusa voli i kako ga se nasljeduje. Kod organizacije godišnjih proštenja u kapelama, mještani i Općina Gornja Stubica vrlo rado se uključe i pripreme sve što je potrebno da dolikuje slavlju – rekao je vlč. Nikola Jurković.

Župnik Nikola Jurković

 

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook