Foto: Zeljko Hladika/Pixsell

Blagdan Velike Gospe, poznat i kao Uznesenje Blažene Djevice Marije, jedan je od najvažnijih katoličkih blagdana i slavi se 15. kolovoza svake godine. Ovaj blagdan ima duboko ukorijenjene vjerske, kulturne i povijesne značaje te se s velikim poštovanjem obilježava diljem svijeta, a posebno u Hrvatskoj, gdje je Velika Gospa državni praznik.

Blagdan Velike Gospe obilježava vjeru katolika u uznesenje Djevice Marije, majke Isusa Krista, na nebo tijelom i dušom. Iako sama dogma nije eksplicitno spomenuta u Bibliji, ona se temelji na tradiciji i dugogodišnjoj vjeri Crkve. Katolici vjeruju da je Marija, zbog svoje posebne uloge u povijesti spasenja, bila pošteđena tjelesnog raspadanja nakon smrti te je na poseban način uzeta na nebo.

Ova dogma je službeno definirana relativno kasno, 1950. godine, kada ju je papa Pio XII. proglasio apostolskom konstitucijom Munificentissimus Deus. Međutim, sama vjera u Marijino uznesenje prisutna je u kršćanskoj pobožnosti i tradiciji od ranih stoljeća.

Na Veliku Gospu, katolici diljem svijeta sudjeluju u svetim misama, procesijama i molitvama u čast Blažene Djevice Marije. U mnogim mjestima održavaju se posebne mise zadužnice i blagoslovi, a vjernici se okupljaju u marijanskim svetištima kako bi izrazili svoju pobožnost i zahvalnost Majci Božjoj.

U Hrvatskoj, jedno od najpoznatijih mjesta hodočašća je naše Nacionalno Svetište Majke Božje Bistričke, u kojem se svake godine okupljaju deseci tisuća vjernika, a koje je postalo simbolom pobožnosti hrvatskih katolika prema Djevici Mariji.