Prije mjesec dana predstavljene su izmjene kaznenog zakonodavstva kojima se predlaže uvođenje doživotnog zatvora u Hrvatskoj. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je tri glavna smjera izmjena: uvođenje doživotnog zatvora za najteža kaznena djela, stroži nadzor osoba nakon izdržavanja kazne te donošenje posebnog zakona za smještaj osoba koje se procijene opasnima za društvo.

Doživotni zatvor bio bi alternativa za najteža kaznena djela za koja je sada predviđena kazna dugotrajnog zatvora. Ministar je istaknuo da je cilj zaštita društva i slanje poruke da će najteža kaznena djela imati najstrože posljedice.

Predložene izmjene pokrenute su nakon ubojstva 19-godišnjeg Luke Milovca u Drnišu, za koje je osumnjičen muškarac koji je ranije već bio osuđivan za ubojstvo. Slučaj je otvorio pitanje učinkovitosti sustava nadzora osoba koje predstavljaju moguću opasnost za društvo. Uz doživotni zatvor, predviđa se i osnivanje posebnih ustanova u koje bi se, nakon odsluženja kazne, mogle smjestiti osobe procijenjene kao trajno opasne za društvo, uz redovite procjene njihove opasnosti.

Upravo zbog ove važne promjene u kaznenom sustavu odlučili smo provesti anketu među Zagorcima kako bismo saznali njihovo mišljenje o uvođenju doživotnog zatvora, strožem kažnjavanju počinitelja najtežih kaznenih djela te o tome smatraju li da su predložene mjere dovoljne za povećanje sigurnosti građana i zaštitu društva od osoba koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju. Što su nam rekli možete pročitati u nastavku.

ANKETA:

Ivan, Štrucljevo:

Podržavam uvođenje doživotnog zatvora 100 posto jer smatram da za najteža kaznena djela moraju postojati najstrože kazne. Takva kazna trebala bi se primjenjivati na osobe koje počine ubojstva, silovanja, pedofiliju i druga posebno teška kaznena djela. Smatram da počinitelji takvih djela trebaju snositi najveću odgovornost za svoje postupke i da doživotni zatvor može biti pravedna kazna za najteže slučajeve.

Željko, Zabok:

Naravno da podržavam uvođenje doživotnog zatvora i smatram da je takva kazna trebala biti uvedena puno ranije. Mislim da se takve odluke dugo odgađaju zbog politike i želje stranaka da udovolje različitim interesima, umjesto da se usmjere na zaštitu građana. S obzirom na ono što se danas događa, smatram da za najteže zločine moraju postojati najstrože kazne. Osobno smatram da bi, osim doživotnog zatvora, trebalo razmišljati i o
drugim najstrožim mjerama za osobe koje počine posebno teške zločine. Počinitelji takvih djela trebaju snositi punu odgovornost za svoje postupke. Smatram da se zakoni trebaju dodatno pooštriti i da se takve mjere trebaju što prije uvesti kako bi se zaštitili nevini ljudi i kako bi se smanjila mogućnost ponavljanja takvih zločina.

Mirjana, Zabok:

Smatram da bi kazna trebala ovisiti o težini i okolnostima svakog pojedinog slučaja. Doživotni zatvor trebalo bi primjenjivati za najteže zločine, posebno one koji uključuju nasilje nad djecom, poput pedofilije i teških oblika zlostavljanja. Za ubojstva smatram da bi kazne trebale biti još strože te da bi za takve počinitelje trebalo
postojati najteže moguće kažnjavanje poput smrtne kazne. Također smatram da je doživotni zatvor trebao biti uveden puno ranije. Ne razumijem zašto se takva odluka dugo odgađala, posebno nakon brojnih teških kaznenih djela. Smatram da odgovornost za to snose oni koji donose zakone i koji su trebali ranije reagirati.

Franjo, Poznanovec:

Podržavam uvođenje doživotnog zatvora jer smatram da za najteže zločine moraju postojati najstrože kazne. Kao primjer za doživotni zatvor navodim ubojstva, dok za pedofiliju i silovanja smatram da bi kazne trebale biti još strože. Ne smatram da bi smještanje takvih počinitelja u mentalne ustanove bilo dovoljno rješenje jer, prema mom mišljenju, takve mjere često ne sprječavaju ponavljanje zločina. Smatram da se osobe koje predstavljaju opasnost za društvo moraju trajno ukloniti iz njega. Također mislim da je doživotni zatvor trebao biti uveden ranije jer se prečesto događa da počinitelji teških kaznenih djela nakon izlaska iz zatvora ponovno počine zločin. Naravno, svaki slučaj treba posebno procijeniti i stručnjaci trebaju utvrditi okolnosti, motive i zdravstveno stanje počinitelja. Ako se utvrdi da osoba predstavlja trajnu opasnost za druge, smatram da je treba trajno izolirati.

S druge strane, kazne bi trebale ovisiti o vrsti djela. Primjerice, nesretne okolnosti poput prometnih nesreća nisu isto što i namjerni teški zločini. Smatram da problem postoji i u tome što se neki počinitelji i osobe na položajima moći često osjećaju zaštićeno, što dodatno narušava povjerenje ljudi u sustav.

Zdravko, Luka:

Smatram da bi doživotni zatvor trebalo primjenjivati na osobe koje počine najteže zločine, posebno one koji nekoga namjerno ubiju. Također mislim da bi se trebali uzeti u obzir i počinitelji koji imaju više teških prekršaja ili koji pokazuju da se ne mogu kontrolirati i predstavljaju opasnost za druge ljude.

Kod osoba koje imaju određene psihičke probleme trebalo bi procijeniti svaki slučaj posebno, odnosno odlučiti je li prikladnija mentalna ustanova ili doživotni zatvor. Takve odluke trebaju donositi stručnjaci, a ne pojedinci bez dovoljno informacija.

Smatram da za brutalna ubojstva i slične teške zločine treba postojati mogućnost doživotnog zatvora. Iako o kaznama odlučuju nadležne institucije, vjerujem da bi strože kazne možda djelovale odvraćajuće na neke počinitelje. Kada netko misli da će nakon 10, 20 ili 30 godina izaći na slobodu, možda ne shvaća dovoljno ozbiljno posljedice svojih postupaka. Doživotna kazna mogla bi poslati jasnu poruku da za najteže zločine postoje trajne posljedice.

Josip, Orehovica:

Podržavam doživotni zatvor za najteža kaznena djela, poput teških i planiranih ubojstava te ponovljenih ubojstava. Mislim da se takve promjene uvode tek nakon što se dogodi neki težak slučaj jer sustav često reagira tek kada nastane veliki problem.

Za osobe koje počine takva brutalna i namjerna ubojstva smatram da doživotni zatvor treba biti opcija, a ne samo liječenje u mentalnim ustanovama. Naravno, treba razlikovati različite vrste ubojstava, jer nije isto planirano ubojstvo i, primjerice, nesreća u prometu.

Posebno se to odnosi na slučajeve kada netko ubije drugu osobu bez razloga, pogotovo ako je već ranije bio osuđivan i nakon izlaska ponovno počini teško kazneno djelo. Smatram da odgovornost trebaju snositi i oni koji su donosili odluke o puštanju takvih osoba na slobodu ako su pritom zanemarili mogući rizik. Ako je netko već ranije počinio kazneno djelo i nakon toga ponovno ubije, onda je to ozbiljan propust sustava.

Danijela, Krapina:

Mislim da to ovisi o kakvom se slučaju radi. Doživotni zatvor je za najteža kaznena djela, primjerice za slučajeve poput teških seksualnih zločina i ubojstava, gdje postoji velika opasnost da osoba ponovno ugrozi druge. Takve mjere su možda trebale biti uvedene i ranije, jer je bilo slučajeva u kojima su počinitelji nakon izlaska ponovno počinili teška kaznena djela.

Što se tiče mentalnog zdravlja počinitelja, smatram da sve ovisi o tome postoji li mogućnost liječenja i oporavka. Ako osoba ima mogućnost ozdravljenja, onda bi trebala biti smještena u odgovarajuću ustanovu i liječena. Međutim, ako se utvrdi da nema mogućnosti oporavka i da i dalje predstavlja opasnost za društvo, tada smatram da bi trebala ostati zatvorena do kraja života. Sigurnost drugih ljudi mora biti na prvom mjestu.