Novi list je objavio analizu Poliklinike Sursum Corda, koja je obuhvatila dostupne podatke CEZIH-a, o tome koliko se prosječno čeka na određeni dijagnostički postupak među hrvatskim kliničkim bolničkim centrima.

Gdje se najduže čeka na dijagnostički postupak?

KBC Osijek – 164 dana

KBC Zagreb – 100 dana

KBC Split – 66 dana

KBC Sestre milosrdnice – 55 dana

KBC Rijeka – 26 dana (najkraće čekanje)

Gdje se najduže čeka na pojedinačnu pretragu?

KBC Zagreb – reumatologija (prvi pregled): 364 dana

KBC Osijek – CT abdomena: 324 dana

KBC Split – urološka konzultacija bez pacijenta: 305 dana

KBC Sestre milosrdnice – UZV štitnjače: 252 dana

KBC Rijeka – pedijatrijska kardiologija (prvi pregled): 214 dana

Splitski rekord

U ovoj zagrebačkoj poliklinici ističu kako se radi o medicinskim postupcima u kojima su dostupni podaci za sve KBC-e, no ako se gledaju medicinski postupci gdje ne postoje podaci za sve centre, onda je situacija drukčija:

KBC Zagreb – prvi pregled reumatologa: 364 dana

KBC Osijek – ultrazvuk dojke: 359 dana

KBC Rijeka – ortodoncija: 550 dana

KBC Sestre milosrdnice – ultrazvuk lokomotornog sustava: 335 dana

KBC Split – kontrolni pregled kardiologa: 725 dana (najdulje čekanje)

Analiza je temeljena na podacima o 738 medicinskih postupaka s javnih lista čekanja i pokazala je, zaključuju naručitelji, kako Hrvatska ima drastične regionalne razlike u dostupnosti pregleda.

Regionalne razlike

U Varaždinskoj županiji na pregled se u prosjeku čeka 86 dana. U Zadarskoj jedan dan manje, dok u Primorsko-goranskoj županiji prosjek pada na 21 dan, a u Gradu Zagrebu na 23 dana.

U Sisačko-moslavačkoj županiji Magnetska rezonanca mozga se čeka 269 dana. Splitsko-dalmatinska bilježi gotovo identično čekanje – MR mozga s angiografijom čeka se 268 dana, a Zadar je na 268 dana za perimetriju vidnog polja.

Ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić kazao je listu kako su u bolnici ponosni na rezultat predmetnog istraživanja. “Navedeno valja svakako promatrati i u svjetlu ukupnog poslovanja u kojem KBC Rijeka ispunjava dva važna kriterija: ostvaruje broj usluga veći od ugovorenog, a u financijskom poslovanju rezultate značajno bolje od onih predviđenih financijskim planom.

Zaokruženo, ukupno stanje na listama čekanja, ukupni pokazatelji broja pruženih usluga i ukupno financijsko poslovanje – rezultat su kvalitetnog upravljanja i optimalne organizacije radnih procesa, s obzirom na to da prekovremeni sati značajno utječu na liste čekanja, ali i financije”, kazao je.