Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa
U nedjelju, 2. veljače, je Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa. Na taj je dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa. Do sada joj je pristupilo 172 države, koje su čak 2250 područja proglasila vlažnim područjima od međunarodnog značaja i koji ukupno zauzimaju površinu od 2 149 748 km2.
Tema ovogodišnjeg dana je “Zaštita močvara za našu zajedničku budućnost” (“Protecting Wetlands for Our Common Future”). Močvare i ljudi život su isprepleteni. Močvare su ključne za našu dobrobit. Bilo da se radi o opskrbi čistom vodom, služeći se kao izvor hrane ili štiteći nas od ekstremnih vremenskih nepogoda, zdrave močvare predstavljaju naše blagostanje. Ovogodišnja tema usredotočena je na dva ključna koncepta: naše jedinstvo i našu budućnost. Vrednovanjem i zaštitom ovih bogato bioraznolikih, produktivnih ekosustava – i inspirirajućim djelovanjem u njihovo ime – zajedno možemo zaštititi našu zajedničku budućnost i blagostanje.
U močvarna staništa ubrajamo sve stalne ili povremene vode stajačice i tekućice, poplavne šume i travnjake te obalu mora. Močvarna staništa su od velike važnosti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, uz njih je vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja. Vrijednost močvarnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode. Ona su genske banke biološke raznolikosti, staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije.
Zbog stalne prisutnosti čovjeka danas predstavljaju i iznimnu kulturnu i turističku vrijednost. Najstarije civilizacije razvile su se upravo na močvarnim područjima Eufrata, Tigrisa i Nila jer su rijeke i plodna, redovito plavljena tla uz njihove obale pružale dovoljno hrane. Otprilike svaki osmi čovjek zarađuje za život koristeći močvarna područja na način koji također osigurava hranu, zalihe vode, prijevoz i slobodno vrijeme.
Hrvatska ima pet takvih Ramsarskih područja: parkove prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, Delta Neretve te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka.
Močvarna staništa su najugroženiji ekološki sustavi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja njihovih resursa. Od 1900. godine izgubljeno je 64% močvarnih područja u svijetu. Cilj Ramsarske konvencije je taj pad zaustaviti i osigurati očuvanje i razumno korištenje močvara u cijelom svijetu, kako u svrhu očuvanja biološke raznolikosti tako i u svrhu osiguranja dovoljno prirodnih resursa za ljude koji ovise o močvarnim sustavima, a to smo svi mi!
Tekst: Javna ustanova Zagorje zeleno
Fotografija: https://www.worldwetlandsday.org/materials
Prethodni članak
Sljedeći članak
Preminuo popularni hrvatski glazbenik i skladatelj: 'Ostavio je trajan i prepoznatljiv trag'
Pijani policajci izvan službe mlatili se s domaćim dečkima pa izvukli deblji kraj, dvojica su završila u bolnici
VIDEO: Vozačica iz Krapine u sekundi počinila 3 prometna prekršaja. Tragedija izbjegnuta za dlaku
Nestala je Valentina (14). Od jučer joj se gubi trag, policija moli pomoć
DRŽAVNI INSPEKTORAT: S polica se povlači jedan proizvod. Nemojte ga koristiti ako ste ga kupili
Proračun Gornje Stubice rebalansom smanjen za gotovo 4,5 milijuna eura
Što se zapravo događa kad kliknete 'Prihvati sve kolačiće'
Evo koja hrvatska banka je dobila kaznu od milijun i pol eura!
Sunčano otvorenje ZASKI sezone u predivnom Saalbachu
ŠOK NA MACLJU: U RH pokušali uvesti 18.000 kilograma otpadnih guma!
