Prethodni članak
Sljedeći članak

Istraživanje vodozemaca i gmazova uz rijeku Sutlu

Udruga Hyla provela je istraživanje vodozemca i gmazova s naglaskom na Natura 2000 vrstu žuti mukač (Bombina variegata) na širem području rijeke Sutlu. Istraživanje je provedeno od ožujka do rujna 2019. i 2020. godine u sklopu projekta Veze prirodi Interreg SI-HR. Na širem području uz rijeku Sutlu zabilježeno je ukupno 19 vrsta vodozemaca i gmazova.

Od tog broja, 11 je vrsta gmazova, od čega dvije vrste kornjača, četiri vrste guštera i pet vrsta zmija. Također je zabilježeno i osam vrsta vodozemaca, od čega jedna vrsta vodenjaka i jedna vrsta daždevnjaka i šest vrsta žaba. Od gmazova, na najviše lokaliteta zabilježeni su zelembać, sljepić i bjelouška, dok su od vodozemaca najviše zastupljene vrste pjegavi daždevnjak, smeđa krastača i šumska smeđa žaba.


Žuti mukač zabilježen je na tri lokaliteta uz šire područje rijeke Sutle kod Huma na Sutli, na Maceljskoj i Cesargradskoj gori. Osim bilježenja pristunosti žutog mukača, napravljen je i monitoring vrste uz pomoć CMR metode na dva lokaliteta. Tijekom dvije godine ulovljeno je ukupno 387 jedinki, od čega 240 na Maceljskom gorju i 147 na Humu na Sutli.


Također zabilježene su četiri crne točke uz područje rijeke Sutle, odnosno mjesta na kojima najviše stradavaju vodozemci te su dane smjernice za upravljanje vodozemcima te posebno žutim mukačem na ovom području.
Gmazovi i vodozemci, nastanjuju mnogobrojna vodena i kopnena staništa kao što su rijeke, bare, livade, travnjaci, šume i drugo. Ključan su dio hranidbene mreže i sudjeluju u regulaciji brojnosti drugih skupina životinja, kao što su glodavci i kukci, a sami su hrana većim organizmima. Svojom brojnošću i gustoćom čine velik dio biomase te prenose nutrijente na više razine, stoga njihov nestanak može ugroziti zdravlje ekosustava. Predstavljaju indikatore za očuvanje pojedinih staništa, te ukazuju na negativne promjene u okolišu. Antropogenim utjecajem, kao što je degradacija i nestanak staništa te onečišćenje, smanjuje se njihova brojnost u cijelom svijetu, ali i u Hrvatskoj te postaju jedni od najugroženijih životinjskih skupina.

Izvor: Koller Šarić, K., Kranželić, D., Burić, I. (2021): Istraživanje kvalifikacijske Natura 2000 vrste vodozemca žuti mukač, Bombina variegata (Linnaeus, 1758) na širem SCI području ekološke mreže HR2001070 - Sutla. Završni izvještaj. Udruga Hyla, Zagreb, str. 45.

Još članaka iz "Sponzorirani članci"

Facebook