U okviru manifestacije 'Proljeće u Pregradi' danas je otvorena 495. po redu "Kostelska Uskrsna pištola", no zbog kiše, umjesto na zidinama Kostelgrada, program je održan na igralištu kraj Područne škole Kostel, uz kulturno umjetnički program i izložbu "Uskršnji stol" koji je pripremila Udruga Kostelskih žena. I ove su godine manifestaciji prisustovale povijesne postrojbe iz Dubrovnika, Bakra, Osijeka, Svete Nedelje i Turopolja te počasna zaštitna bojna RH, pristožerna postrojba Glavnog stožera Oružanih snaga RH. Manifestaciju je otvorio župan Željko Kolar.

Prije otvorenje same manifestacije, povijesne postrojbe Keglevićeve straže te ostale povijesne postrojbe koje su sudjelovale na ovogodišnjoj manifestaciji "Kostelska Uskrsna pištola" bile su nam prijemu kod krapinsko – zagorskog župana Željka Kolara. U večernjim satima u crkvi sv. Mirka održat će se blagoslov vatre i streljača. Po starom običaju na sam Uskrs održava se misa „Jutarnjica“ uz blagoslov hrane, nakon koje će se ponovno oglasiti pucnji kostelskih pištola, dubrovačkih trombuna i topa iz Bakra u čast i slavu Isusova uskrsnuća. Centralna uskrsna svečanost održava se u 16 sati, uz misu "Večernicu" i Limenu glazbu Pregrada.

Na Uskrsni ponedjeljak manifestacija se nakratko seli iz Kostela na Vinagoru, na zavjetno hodočašće kuburaša Majci Božjoj Vinagorskoj, gdje se ove godine priprema cjelodnevno druženje na jednom od najljepših zagorskih vidikovaca. Uskrsne će pištole tradicionalno utihnuti tek na Bijelu nedjelju, kada se slavi i Dan Grada Pregrade, svečanim programom i streljanjem kraj kapele svetog Štefana u Bregima Kostelskim.

Običaj uskrsnog pucanja – streljanja od davnina je vezan uz Pregradu. Naime, posjednici krapinsko-kostelgradskog vlastelinstva od 16. st., plemićka obitelj Keglević od Bužina, kao i većina velikaških obitelji, imala je vlastite naoružane postrojbe. Tako je straža grofa Keglevića, u noći s Velike Subote na Uskrs čuvala Kristov grob, a pri izlasku iz crkve u zoru, pucnjevima iz kubura slavili su uskrsnuće Isusa Krista. Tradicija proizašla iz povijesnih okolnosti ostala je duboko ukorijenjena kod stanovnika Kostela i, u skoro nepromijenjenom obliku, opstala je do današnjih dana.