Prethodni članak
Sljedeći članak

Poljoprivredna redarka: 'Vlasnici reagiraju na opomene i smanjuje se broj zapuštenih parcela'

Kakvo je stanje sa zapuštenim zemljištima i koliko vlasnici reagiraju na opomene, pričali smo s Marinom Lešković koja pokriva Gornju i Donju Stubicu, Stubičke Toplice i Oroslavje


S ljepšim vremenom nisu samo počeli radovi sjetve i sadnje na njivama i vrtovima, već i košnje trave, pa i uređivanje neobrađenih, ali i zapuštenih poljoprivrednih površina. Upravo zbog ovog zadnjeg, pune ruka posla odmah s početkom proljeća imaju i poljoprivredni redari, koji zaprimaju sve više pritužbi i prijava o zapuštenim parcelama, koje su sada sve vidljivije, obzirom na nabujalu vegetaciju.

Uzroci zapuštanja parcela

Poljoprivredna redarka Marina Lešković, za područje Gornje i Donje Stubice, Stubičkih Toplica i Oroslavja, kaže kako svako razdoblje u danu bez kiše koristi za obilazak parcela. Iako kaže kako se ne vode evidencije o ukupnom broju zapuštenih parcela, takvih je u današnje vrijeme sve više. - U radu sa strankama čujem razne razloge zbog kojih dolazi do takvog stanja i napuštanja poljoprivredne proizvodnje. Najčešće su to starenje stanovništva, a mlađe stanovništvo odlazi u urbanu sredinu i inozemstvo – kaže naša sugovornica Marina Lešković. Ipak, dodaje, oni koji bi se i željeli baviti poljoprivredom, nailaze na problem kako okrupniti poljoprivredno zemljište, kako bi proizvodnja bila ozbiljnija i isplativa, pa zbog toga mnogi i odustaju, što samo pridonosi rastu brojki zapuštenih poljoprivrednih parcela. Iako je, kaže, nemoguće obići sav teren, poljoprivredni redar postupa uglavnom po prijavama. – Broj prijava za svako područje pojedinačno kreće se oko 60, tako da se ne može istaknuti neko područje koje bi imalo značajno više prijava u odnosu na druge – kaže Lešković. Tako je lani otvoreno 248 neupravnih predmeta, od toga 210 po prijavi građana i 38 po službenoj dužnosti. Obavljeno je 670 nadzora i poslano 587 opomena i 118 opomena pred kaznu, zbog neodržavanja poljoprivrednog zemljišta.

Problematika u rješavanju predmeta

Naša sugovornica kaže kako to nije nimalo lak posao. Ne samo u komunikaciji sa strankama, koje ponekad znaju biti i neugodne, već i zbog toga što je velik dio predmeta teško rješavati, jer je nemoguće doći do vlasnika. A sve to zbog neuređenih zemljišnih knjiga i imovinsko – pravnih odnosa, posebno nakon nasljeđivanja. – Policijskoj postaji Donja Stubica upućeno je 30 zahtjeva za podacima o prebivalištu/boravištu za posjednike nekretnina koje su bile predmet nazora. Općinskim sudovima poslano je 26 zahtjeva kojima se traži rješenje o nasljeđivanju iza pokojnih vlasnika predmetnih nekretnina. Matičnom uredu Donja Stubica upućeno je 25 zahtjeva kojima se traži podatak o datumu smrti upisanih pokojnih vlasnika – pojasnila je Lešković, dodavši kako se, nakon nekog vremena, predmeti ipak uspiju riješiti, no neki ostaju neriješeni, jer ne nemoguće doći do vlasnika. – Čak i kada dođemo do adrese nekog tko je naveden kao vlasnik, ukoliko živi, primjerice, u nekoj drugoj državi i često mijenja adresu, pošta nam se vraća. Tu je i problem neriješenih imovinsko pravnih odnosa, upisani vlasnici i posjednici su umrli prije više od 30 godina. Predmetne nekretnine nisu sastav ostavinske rasprave, nisu sastavni dio rješenja o nasljeđivanju i za njih nema nasljednika. Razlikuju se podaci u posjedovnim listovima i zemljišnim izvadcima za istu nekretninu. Na pojedinim nekretninama upisano je više suvlasnika koji se teško usklađuju oko uređenja zemljišta – pojašnjava.

Napredak

Lani je zatvoreno 189 predmeta u kojima je uređeno 256 poljoprivrednih zemljišta. – S vlasnicima do kojih na kraju uspijemo doći uglavnom se dogovorimo, odnosno pridržavaju se donesenih Odluka, počiste zapuštenu parcelu i održavaju je ili obavljaju minimalnu razinu obrade i održavanja na njoj te sprečavaju zakorovljenost i obrastanje višegodišnjim raslinjem. Naravnom, ima i onih koji to naprave 'na pola' ili kojima je potrebno više opomena. Često idemo ljudima i 'na ruku', dajemo im duži rok, jer si vlasnici često iz financijskih razloga, primjerice malih plaća ili mirovina, na mogu priuštiti da u kratkom vremenu osiguraju sredstva za čišćenje, malčanje ili što je već potrebno. No, mogu reći kako mi poljoprivredni redari ipak uspijevamo doprinijeti osvještavanju stanovništva o boljem odnosu prema uređenju okoliša. Od početka djelovanja poljoprivrednih redara na ovom području se vidi poboljšanje u uređenju zemljišta i sustavno se smanjuje broj zapuštenih parcela – zaključila je.

 

 

 

 

 

 

Još članaka iz "Oroslavje"

Facebook