U vrijeme velikih kulturno-političkih previranja u Hrvatskoj i cijeloj Habsburškoj Monarhiji, tridesetih i četrdesetih godina 19. stoljeća, mnogi znameniti hrvatski intelektualci okupljali su se u Mariji Bistrici. U bistrički župni dvor, gdje im je gostoprimstvo i svesrdnu podršku pružao bistrički župnik, prevoditelj i promicatelj kulture, danas nepravedno zaboravljeni opat Ivan Krizmanić, dolazili su tih godina Ljudevit Gaj, Dragutin Rakovac, Stanko Vraz, Dragojla Jarnević, Vatroslav Lisinski i drugi hrvatski ilirci, te neki preporoditelji iz drugih slavenskih zemalja. Prema dostupnim povijesnim izvorima u okrilju marijabistričkih druženja razvijala se ideja o osnutku Matice ilirske, a osmišljavali su se i neki drugi projekti hrvatskog narodnog preporoda. Spomenute povijesne spoznaje potaknule su Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici da prije više od dvije godine, uz podršku Središnjice Matice hrvatske, a u povodu 175. obljetnice osnutka Matice ilirske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića, osmisli projekt „Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda“.

Ciljevi projekta su bili potaknuti istraživanja života i djela zaboravljenog hrvatskog velikana i bistričkog župnika Ivana Krizmanića te događanja u Mariji Bistrici u doba njegove župničke službe, kao i ukazati na povijesnu ulogu Marije Bistrice kao okupljališta preporodnih domoljuba u povijesnim procesima toga doba i stvaranju Matice ilirske. U sklopu projekta odrađeni su Međunarodni interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: ¨Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića – „tiho žarište“ hrvatskog narodnog preporoda i Matice ilirske“, Svečana akademija u povodu 175. godišnjice osnutka Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića (2017.), Podizanje spomen-ploče Ivanu Krizmaniću i osnivanju Matice ilirske u Svetištu MBB-e, Polaganje vijenca na grob Ivana Krizmanića, Izložba „Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda“, Tiskanje zbornika radova sa znanstveno-stručnog skupa.

Blagoslov ploče na Mirogoju

Završnica projekta poklopila se i sa još jedni vrijednim događajem. Naime, opat Ivan Krizmanić pokopan je u arkadama na Mirogoju, zajedno sa velikanima hrvatske povijesti 18. i 19. stoljeća, Ljudevitom Gajem, Vatroslavom Lisinskim, Stankom Vrazom, Dimitrijem Demetrom, Ivanom i Antunom Mažuranićem, Dragutinom Seljanom i mnogima drugima.

No, kada je prije skoro 3 godine započeo projekt, uvidjelo se da nedostaje ploča sa imenom opata Krizmanića na mjestu gdje je pokopan. Stoga je aktivnost Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici, uz pomoć Svetišta MBB-e usmjerena i prema postavljanju ploče.

Ovih dana je sve skupa uspješno realizirano pa je ploču u srijedu blagoslovio rektor Svetišta MBB preč. Domagoj Matošević. Uz blagoslov položeno je cvijeće i zapaljene su svijeće podno ploče. U delegaciji koja je nazočila ovom svečanom činu uz dr. sc. Snježanu Husinec, prvu predsjednicu Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici i voditeljicu cijelog projekta i sadašnjeg predsjednika dr. sc. Vedrana Klaužera bili su i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, predsjednik Općinskog vijeća Teodor Švaljek, i članica Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici Zrinka Švaljek-Brlečić.