U siječnju i veljači 2021. Speleološka udruga „Kraševski zviri“ Ivanec došla je do otkrića da se u Sutinskim Toplicama u Općini Mače nalazi trenutačno najdulji speleološki objekt u Hrvatskom zagorju! Špilju su nazvali Sutinščica zbog istoimenog obližnjeg potoka koji je oblikovao cijelu dolinu Sutinskih Toplica odnosno Malog Komora. To nam je javila  Vinka Dubovečak, predsjednica SU „Kraševski zviri“ Ivanec.

Trenutačna duljina špilje iznosi oko 105 m te za prolazak dalje smeta voda (sifon) koja se sporo ocjeđuje u podzemlje.
Špilja će se nastaviti istraživati tijekom sušnijeg perioda.

Ulaz u špilju je članovima udruge pokazao lokalni stanovnik gosp. Božo Cerčić iz Malog Komora koji je ispričao priču kako su prije 40-50ak godina unutra ulazili jedino rudari koji su bili hrabri za ulazak. Naveo je da unutra još postoje vertikale te kako je moguć spoj sa ponorom sa gornje strane brda. Kako se na ulazu tog ponora nalazi podosta smeća te kako su rudari uočili smeće u špilji s donje strane, može se pretpostaviti kako postoji poveznica tih dvaju ulaza.

Gospodin Božo je također rekao informaciju da za vrijeme intenzivnih padalina voda izlazi van kroz ulaz što predstavlja opasnost za ljude koji se u tom trenutku mogu naći u špilji. Pretpostavka je da je ulaz i povremeni izvor jer se tu nalazi kontakt krškog (vodopropusne stijene) i nekrškog terena (vodonepropusne stijene).

Članovi udruge „Kraševski zviri“ Ivanec su ušli u špilju na način da su prvo otkopali sediment na ulazu koji se nataložio djelomično kao posljedica erozija tla s površine te kao posljedica taloženja sedimenta kojeg je donijela voda iz špilje.

Špilja se u toj istraženoj duljini generalno pruža od juga prema sjeveru. Kanali su prosječne širine oko 1 m i visine oko 1,5 m te čitavim putem meandrira, dok kanali imaju presjek u obliku „ključanice“ (Slika 3, 4). Takav morfološki oblik nastaje zbog snižavanja razine podzemne čime se najjače erozijsko-korozijsko djelovanje svelo na dno kanala u kojem je došlo do jačeg usijecanja korita.

U nekim dijelovima špilja je bogata sigama (stalaktitima) koje su uništene najvjerojatnije prilikom prolaska znatiželjnih prolaznika u prošlosti.

Prema katastru speleoloških objekata u Republici Hrvatskoj, do sada su se najduljim speleološkim objektima u Hrvatskom zagorju slovile Židovske jame na Medvednici (Donja Stubica) sa 95 m podzemnih kanala te špilja Dopolanščica na Ravnoj gori (Klenovnik) sa 80 m podzemnih kanala koje su istražili Speleološki odsjek HPD „Željezničar“ i Hrvatsko biospeleološko društvo iz Zagreba.

Ovim putem se mole svi ljubitelji tajanstvenih prostora koji nisu educirani speleolozi da ne ulaze u špilju jer je opasna te je moguć cijeli niz opasnosti kao što su:
• uglavljivanje zbog uskih prolaza,
• potapanje špilje vodom tijekom padalina,
• zasipavanje ulaza zemljanim sedimentom i kamenjem,
• napad životinja čije sklonište je sama špilja,
• nestanak svijetla zbog neispravne rasvjete ili slabih baterija,
• ozljeda glave zbog niskog stropa,
• porezotine na mogućem otpadu,
• hladnoća,
• subjektivna opasnost poput panike.

Ukoliko se pojedinci žele baviti speleologijom i ulaziti u takve podzemne prostore potrebno je završiti speleološki tečaj te time steći potrebna znanja i vještina za kretanje takvim prostorom. Za više informacija mogu se javiti Speleološkoj udruzi „Kraševski zviri“ Ivanec koja početkom travnja u trajanju od 5 tjedana održava speleološku školu u Ivancu (teoretski dio) i špiljama i jamama lijepe naše (praktični dio, vikendima).