Nova znanstvena studija pokazala je da prekomjerno debljanje prije 30. godine života može značajno povećati rizik od ranije smrti. Istraživanjem koje je obuhvatilo čak 620.000 odraslih osoba otkriveno je da ljudi u prosjeku dobiju oko pola kilograma godišnje između 17. i 60. godine. No, zdravstvene posljedice bile su daleko ozbiljnije kod onih koji su pretilost razvili u dvadesetima, u usporedbi s onima koji su se udebljali kasnije u životu.

Kod muškaraca koji su postali pretili prije 30. godine rizik od prerane smrti bio je veći za 79 posto, dok je kod žena taj rizik bio još viši – čak 84 posto, u odnosu na osobe koje nisu bile pretile, piše The Guardian.

Autorica studije, Huyen Le sa Sveučilišta Lund u Švedskoj, objasnila je da su ovi rezultati važni jer se najveći porast tjelesne težine često događa upravo u ranim dvadesetima - kada mladi ljudi napuštaju roditeljski dom, počinju sami kuhati ili se oslanjaju na brzu i gotovu hranu, prenosi Net.hr.

"Poruka ovog istraživanja je jasna: ako izbjegnemo debljanje, osobito u kasnim tinejdžerskim godinama i dvadesetima, možemo znatno smanjiti rizik od brojnih bolesti i produžiti život", kaže Le i dodaje da je prekomjerna težina u mladosti povezana s većim rizikom smrti zbog kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, bolesti srca, nekih vrsta raka i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.

Sudionici istraživanja praćeni su kroz dulje vremensko razdoblje – muškarci u prosjeku 23 godine, a žene 12 godina. Iako je i razvoj pretilosti u kasnijim fazama života bio povezan s povećanim rizikom od raznih bolesti i prerane smrti, taj je rizik bio znatno manji u usporedbi s osobama koje su prekomjernu tjelesnu težinu razvile u mlađoj dobi.

Na primjer, pretilost razvijena između 45. i 60. godine povećala je rizik od prerane smrti za približno 25 posto, dok je pretilost između 30. i 45. godine povećala rizik za 52 posto. Najizraženiji negativni učinak uočen je kod osoba mlađih od 30 godina – u toj skupini svaki dodatni dobiveni kilogram godišnje povećava rizik od prerane smrti za 24 posto kod muškaraca i 22 posto kod žena. Stručnjaci upozoravaju da je razdoblje između 17. i 30. godine ključno za razvoj zdravih životnih navika koje mogu imati dugoročan pozitivan učinak na zdravlje.

Profesorica Tanja Stocks istaknula je: "Čak i blago povećanje tjelesne težine tijekom dvadesetih godina života može značajno povećati rizik od prerane smrti, posebno ako se takav trend nastavi godinama. Ključno je usvojiti zdrave životne navike što ranije jer što ranije počnemo brinuti o zdravlju, veće su šanse za dug i kvalitetan život."