Odbor za okoliš Europskog parlamenta izglasao je 4. studenoga prijedlog izmjena propisa o emisijama ugljikova dioksida za nova vozila. Za ovu inicijativu glasalo je 48 zastupnika, protiv ih je bilo 30, dok su dva ostala suzdržana. Usvojeni dokument predlaže smanjenje strogosti ciljeva postavljenih za 2035. godinu te pruža priliku automobilima koji se pokreću isključivo određenim vrstama obnovljivih i niskougljičnih goriva. Iako ova odluka ne predstavlja konačno ukidanje zabrane prodaje klasičnih benzinaca i dizelaša, ona označava početak zakonodavnog procesa koji bi mogao znatno izmijeniti sliku europskog voznog parka u nadolazećim desetljećima, piše tportal. 

Blaži ciljevi i nova pravila za proizvođače

Aktualni propisi nalažu da proizvođači novih osobnih vozila do 2035. moraju smanjiti prosječne emisije CO2 za punih sto posto u usporedbi s razinama iz 2021. godine, što je praktički značilo kraj za motore s unutarnjim izgaranjem. Premda je Europska komisija u prosincu 2025. već iznijela zamisao o smanjenju tog praga na 90 posto uz sustav kompenzacije, parlamentarni je odbor otišao korak dalje. Prema njihovu planu, obvezno smanjenje iznosilo bi 87,5 posto, dok bi proizvođači dodatnih 7,5 postotnih bodova mogli nadoknaditi uporabom niskougljičnog čelika proizvedenog unutar Europske unije. Na taj bi se način ukupni rezultat podigao na 95 posto u odnosu na bazno razdoblje.

Priznavanje vozila na ekološki prihvatljiva goriva

Ključna novost u prijedlogu jest uvođenje kategorije VEEF, odnosno vozila koja funkcioniraju isključivo na odobrena ekološka goriva. Riječ je o modelima koji troše isključivo energente s niskim ugljičnim otiskom ili iz obnovljivih izvora. Odbor predlaže da se takva vozila administrativno tretiraju jednako kao i ona s nultom emisijom, unatoč tome što imaju ispušnu cijev. To znači da motor s unutarnjim izgaranjem sam po sebi više ne bi bio prepreka za status ekološki prihvatljivog vozila, pod uvjetom da ne koristi tradicionalna fosilna goriva.

Izazovi sintetičkih goriva i otvorena pitanja

Iako motori koji koriste sintetička goriva i dalje fizički ispuhuju ugljikov dioksid, njihova ukupna ekološka bilanca može biti znatno povoljnija ako je CO2 prethodno izdvojen iz atmosfere uz korištenje zelene energije. Upravo se na toj računici temelji prijedlog o njihovu izjednačavanju s električnim modelima. Ipak, stručnjaci upozoravaju da sintetička goriva ne uklanjaju u potpunosti ostale štetne tvari iz ispuha. Uz to, nameću se i ozbiljne praktične dvojbe oko nadzora nad time što točno vozači toče u spremnike, kao i pitanja o dostupnosti i konačnoj cijeni takvih naprednih goriva na tržištu.

Poticaji za europska električna vozila i daljnji koraci

Prijedlog se ne zaustavlja samo na motorima s unutarnjim izgaranjem, već predviđa i olakšice za europsku proizvodnju električnih automobila. Posebne pogodnosti dobili bi manji električni modeli proizvedeni u Uniji čija duljina ne prelazi 4,2 metra, a koji bi se u emisijskim izračunima računali s faktorom 1,4. Za iznimno energetski učinkovita europska električna vozila predviđen je koeficijent 1,2, čime se želi osnažiti domaća industrija kompaktnih vozila. Određena ublažavanja predviđena su i za laka teretna vozila, što pokazuje želju za tehnološkom raznolikošću umjesto oslanjanja na samo jedno rješenje. O pregovaračkom stajalištu Europski parlament trebao bi glasati na plenarnoj sjednici u prosincu 2026. godine, nakon čega predstoje usuglašavanja s Vijećem Europske unije. Tek će ti pregovori odrediti hoće li motori s unutarnjim izgaranjem doista dobiti novu priliku nakon 2035. godine zahvaljujući vrsti goriva koju koriste.