Foto: Ilustracija/AI

Svinjska mast ili ulje? Jedna stvar radi najveću razliku, a većina je previđa. Saznajte što zaista odlučuje koji je izbor bolji za zdravlje.

Teglica masti od pola kilograma stoji u hladnjaku pored boce suncokretovog ulja, a taj duel se u hrvatskim kuhinjama vodi već desetljećima. Svinjska mast ili ulje – pitanje koje često dijeli mišljenja ima odgovor koji možda nije onakav kakav očekujete.

Nije dovoljno samo pitati koja je masnoća zdravija. Važno je što sadrži, kako je koristimo i na kojoj temperaturi je zagrijavamo. Upravo tu mnogi prave grešku, a jedna stvar može napraviti veću razliku nego što se na prvi pogled čini.

Temperatura i vrsta masnoće zajedno odlučuju što je bolji izbor

Nije svaka masnoća ista, a način na koji je koristimo može biti jednako važan kao i njezin sastav. Kada se masnoća previše zagrije, može se početi razgrađivati i stvaraju se nepoželjni spojevi.

Zato nije svejedno koristite li je za kratko dinstanje, prženje ili je više puta zagrijavate.

Svinjska mast ima veći udio zasićenih masti, dok neka biljna ulja sadrže više nezasićenih. To utječe na njihovu stabilnost pri zagrijavanju, ali ne znači da je jedna masnoća automatski zdrava, a druga štetna. Mnogo je važnije koju birate, koliko je koristite i zagrijavate li je iznova.

Zašto riječ „ulje“ ništa ne znači bez imena

Kada kažete ulje, niste rekli gotovo ništa. Maslinovo, suncokretovo i ulje repice imaju različit sastav masnih kiselina, pa se razlikuju i po tome kako podnose zagrijavanje. Zato nije dovoljno reći da je „ulje“ dobro ili loše – važno je o kojem ulju govorimo.

Maslinovo ulje, naročito ekstra djevičansko, može se koristiti i za termičku obradu i nije točno da je namijenjeno isključivo salatama.

S druge strane, izbor masnoće za prženje treba promatrati zajedno s temperaturom, vremenom zagrijavanja i time koristi li se ista masnoća više puta.

Što zapravo znače zasićene i nezasićene masti

Zasićene masti su čvrste na sobnoj temperaturi, otporne na toplinu i sporije se kvare. Nezasićene su tekuće, osjetljive na zrak i svjetlost, ali povoljnije djeluju na kolesterol. Ni jedne ni druge nisu neprijatelj same po sebi.

Slika je složenija nego što nas je osamdesetih učila. U analizi objavljenoj u časopisu „BMJ“, pregled istraživanja o zasićenim mastima i riziku od bolesti srca pokazao je da veza nije tako pravocrtna kako se dugo tvrdilo.

To ne znači da mast možete jesti žlicom. Znači da je jedna žlica masti u prebrancu manje važna od toga koliko ukupno masnoće pojedete tijekom dana.

Koliko je previše, u žlicama, a ne u teoriji

Preporuke uglavnom savjetuju da zasićene masti ne čine više od oko 10 posto dnevnog unosa kalorija. To nije količina koju treba promatrati samo kroz žlicu masti, jer se zasićene masti nalaze i u kajmaku, siru, kobasicama, mesu i drugim namirnicama.

Zato lako možete pretjerati, a da toga niste ni svjesni. Ako istog dana pojedete kajmak, kobasicu i pitu pripremljenu na masti, ukupan unos se brzo zbraja.

Nije važna samo masnoća koju birate, već i koliko je ukupno unesete tijekom dana.

Kada je mast dobar izbor, a kada je ulje praktičnije

Svinjska mast može biti praktična za prženje i pečenje, dok su neka biljna ulja, poput maslinovog, odličan izbor za salate, preljeve i različite načine kuhanja. Ipak, nijedna masnoća nije najbolja za baš sve.

Zato odgovor na pitanje svinjska mast ili ulje nije jednostavno „ovo pobjeđuje“. Mnogo ovisi o vrsti ulja, količini, načinu pripreme i tome koliko često određenu masnoću koristite.

Na kraju, nije presudno što stoji u vašoj teglici ili boci, već koliko često posežete za njom i koliko je stavljate u tavu.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za sve zdravstvene odluke konzultirajte svog liječnika.