Broj osoba koje boluju od poremećaja mentalnog zdravlja i poremećaja ponašanja, poznatih kao F dijagnoze, neprestano raste, osobito među mlađom populacijom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Unatoč upozorenjima stručnjaka o sve većoj prisutnosti mentalnih oboljenja, porast ovih dijagnoza još se nije značajnije odrazio na službene statistike o korištenju bolovanja. 

Stručnjaci predviđaju da će se ovaj trend promijeniti u sljedećih pet do deset godina, jer je najveći porast mentalnih poremećaja zabilježen među mladima koji tek ulaze na tržište rada. Trenutno se problemi s mentalnim zdravljem više manifestiraju kroz povećanje broja izostanaka u srednjim školama i na fakultetima, piše Jutarnji list.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), tijekom 2023. godine evidentirano je 33.499 bolovanja zbog F dijagnoza, što je gotovo identično broju iz 2022., kada ih je bilo 33.587. Ukupno je prošle godine zabilježeno 1.421.502 bolovanja, od čega su ona zbog mentalnih poremećaja činila 2,36 posto.

Dulje trajanje bolovanja
Trend posljednjih godina pokazuje slične brojke: u 2022. godini bilo je ukupno 1.341.246 bolovanja, od čega 30.539 zbog F dijagnoza, što čini 2,28 posto. U 2021. godini taj je udio bio nešto viši, 2,7 posto, a 2020. godine 2,64 posto.

No, iako broj bolovanja nije značajno porastao, prosječno trajanje bolovanja zbog mentalnih bolesti znatno je duže od prosjeka. Dok prosječno bolovanje traje 13 dana, kod F dijagnoza ono traje više od 60 dana. U 2024. godini prosječno trajanje takvih bolovanja bilo je 65 dana, dok je 2023. iznosilo 62 dana, a 2022. čak 66 dana. Najduže prosječno trajanje zabilježeno je 2020. godine – 69 dana.

Stručnjaci upozoravaju da bi broj bolovanja zbog mentalnih poremećaja u budućnosti mogao znatno porasti. Sličan scenarij dogodio se nakon rata, a sada se jedan od glavnih uzroka vidi u posljedicama pandemije koronavirusa i pritisku koji mladi trpe putem društvenih mreža.

U porastu mentalni poremećaji
Iako mladi bilježe najveći porast mentalnih oboljenja, podaci za 2023. godinu pokazuju da su osobe na bolovanju zbog F dijagnoza najčešće bile srednje dobi. Od 33.499 prijavljenih slučajeva, samo 3.894 odnosila su se na osobe između 18 i 30 godina. Najveći udio činile su osobe od 41 do 50 godina (10.280 slučajeva), zatim osobe od 31 do 40 godina (9.313), dok je u dobnoj skupini starijih od 60 godina bilo 3.599 slučajeva.

Stručnjaci ističu da je mentalno zdravlje generacije Z posebno ugroženo i da su u porastu anksioznost, depresija, opsesivno-kompulzivni poremećaji i poremećaji ovisnosti, posebno kockanje. S druge strane, kod osoba sa shizofrenijom stanje je stabilno, što se pripisuje napretku medicine i dostupnosti boljih lijekova.

Podaci HZZO-a za 2023. godinu pokazuju da je svakodnevno s posla zbog bolovanja izostajalo 63.500 radnika. Od toga je malo više od polovice bolovanja (32.147) bilo na teret poslodavca, dok su ostala (31.352) bila dugotrajna bolovanja na teret HZZO-a. Ukupno je tijekom godine zabilježeno 19.811.999 dana bolovanja, dok ih je 2022. bilo nešto više – 21.658.752 dana.

Ulaganje u mentalno zdravlje
Najčešći razlozi bolovanja bili su bolesti mišićno-koštanog sustava, stanja povezana s trudnoćom, prijelomi i ozljede, akutne infekcije dišnog sustava te neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom.

S obzirom na sve veći broj mladih koji se suočavaju s mentalnim poteškoćama, očekuje se da će u budućnosti i statistika bolovanja odražavati stvarni rast broja dijagnosticiranih slučajeva.

Kako bi se izbjegle negativne posljedice na radnu sposobnost i kvalitetu života, stručnjaci ističu potrebu za daljnjim ulaganjem u mentalno zdravlje te jačanjem podrške i dostupnosti terapijskih usluga.