Foto: Ilustracija/Pexels 

Čini se da i vagina može biti alergična na pelud. Alergijski vaginitis je manje poznato kliničko stanje, ali potvrđeno znanstvenim dokazima. Jedna prospektivna studija, objavljena u bazi podataka PubMed, analizirala je 35 žena s učestalim vaginitisima nepoznatog uzroka i usporedila ih sa zdravim ženama. 

Rezultat? Žene s vaginitisom imale su prevalenciju atopije, odnosno alergijske osjetljivosti, od 31 posto naspram 6 posto u kontrolnoj grupi. Osim toga, 45 posto atopijskih žena imalo je i sezonski rinitis, što sugerira postojanje povezanosti između respiratornih alergija i vaginalnih poremećaja.

Zračni alergeni

Jedna sustavna revizija iz 2022. potvrdila je da zračni alergeni, poput kućne prašine i peludi, mogu uzrokovati alergijski vulvovaginitis. Tipični simptomi uključuju svrbež vulve, pečenje i otečenost, naročito u proljeće i ljeti kad je izraženija prisutnost peludi, piše portal Živim. 

Lokalni imunološki mehanizmi

Ne radi se samo o sustavnim alergijama: članak objavljen 2013. opisao je lokaliziranu vaginalnu hipersenzibilnost, sa specifičnim IgE prisutnim samo u vaginalnoj sluznici, a ne i u krvi. Taj mehanizam može povećati sklonost učestalim vaginitisima, čak i u odsutnosti uobičajenih infekcija.

Pelud kao okidač za probleme u zdjelici

Ne radi se čak ni samo o lokalnoj nadraženosti. Jedna studija objavljena u časopisu Journal of Urology pokazala je da u slučajevima sindroma kronične zdjelične boli, dani srednje ili visoke koncentracije peludi povećavaju za 22 posto rizik za akutizaciju bolova te za čak 33 posto kod osoba koje imaju alergiju. Smatra se da bi mehanizam koji stoji iza toga mogli biti upalni medijatori poput histamina i mastocita.

Kako prepoznati vaginalnu alergiju na pelud

Ako kod svrbeža, pečenja i otečenosti tamponi protiv gljivica ili antibiotici ne djeluju, moglo bi se raditi o alergijskom vaginitisu. Alergolog bi mogao propisati kožni prick test koji je, prema mnogim studijama, koristan za otkrivanje alergena poput peludi, grinja ili lateksa.

Alergijski vaginitis može se liječiti oralnim antihistaminicima (mnogi simptomi se ublažavaju lijekovima poput loratadina i cetirizina) i specifičnom imunoterapijom (primjerice ekstraktima peludi). A kako biste spriječili razvoj vaginalne alergije, korisno je izbjegavati sve što može nadražiti to osjetljivo područje, poput proizvoda za pranje i njegu koji sadrže parfeme, lubrikanata s parabenima ili kondoma s lateksom.

Poželjno je i da se redovito informirate o koncentraciji peludi u zraku te počnete uzimati antihistaminike prije nego što koncentracije dosegnu maksimum. Naposljetku, sumnjate li na alergijski vaginitis, bilo bi dobro da zatražite od liječnika da vas uputi na alergološko testiranje koje može pomoći, ne samo u utvrđivanju alergije na pelud, već i osjetljivosti na mirise ili proizvode za intimnu njegu.

Kada liječniku

Ako se simptomi uvijek iznova vraćaju unatoč konvencionalnim terapijama ili se redovito javljaju uvijek u istom razdoblju godine, bilo bi dobro da o tome porazgovarate sa svojim ginekologom. Isto vrijedi i ako su simptomi povezani, to jest istodobno prisutni s drugim tipičnim simptomima alergije, kao što su kihanje, eritem ili prehlada i začepljen nos. Da biste točno znali o čemu se radi, najbolje je zatražiti i pregled kod alergologa koji može uključiti specifične testove i procijeniti je li potrebna imunoterapija.