Slanutak, mahunarka koju su istočne kulture odavno prepoznale kao vrlo ukusnu i ne manje ljekovitu biljku, ima mnoga imena, a možete ga pronaći i pod nazivima slanutka, nauta, cecija i slanog graha.

Što je slanutak?

Slanutak (cicer arietinum) je vrsta biljke iz porodice graha. To je mahunarka čije je sjeme najsličnije soji ili suhom grašku. Postoje dvije sorte slanutka, desi i kabuli. Sortu Desi karakterizira sitnije zrno, bolje tamno smeđe, dok Kabuli ima grublje zrno svijetlosmeđe boje, piše krstarica. 

Koju god od ove dvije vrste slanutka odabrali, ne možete pogriješiti. Ova mahunarka bogata je proteinima i vlaknima, a kao popratni elementi su vitamini i minerali za koje znanost ima dokaze da su neophodni za naše zdravlje.

Svi koji ga koriste u kuhanju, praveći vrlo ukusna i začinjena jela upoznati su s vrlo važnom činjenicom, koju treba shvatiti "zdravo i gotovo", da se mladi slanutak ne koristi! Mladi slanutak sadrži visok sadržaj jabučne i oksalne kiseline, što može uzrokovati ozbiljne poremećaje u tijelu. Zato koristimo isključivo plodove zrele biljke!

Sastav i hranjiva vrijednost slanutka

Što se tiče biokemijskog sastava slanutka, sušeno zrno ove mahunarke sadrži 23% proteina, 53% ugljikohidrata, 4-5% biljnog ulja, 3-5% celuloze i 3% minerala.

Jedna šalica ove hrane također vam osigurava 50% dnevne potrebe tijela za kalijem, 2% za vitaminom A, 13% za vitaminom C, 69% za željezo, 55% za vitamin B6 i 57% za magnezij. Uz sve to, slanutak sadrži i vitamin K, folat, fosfor, cink, bakar, mangan, kolin i selen.

Slanutak je zasigurno jedan od najboljih izvora proteina, vlakana, vitamina B6, željeza i magnezija za vegane i sve one koji su alergični na gluten. Slanutak je također bogat esencijalnim aminokiselinama koje tijelo nije u stanju samo proizvesti, kao što je slučaj s neesencijalnim aminokiselinama. Većina namirnica koje nisu životinjskog podrijetla imaju manjak aminokiseline metionina, dok cjelovitim žitaricama nedostaje lizin, pa da biste dobili cijeli paket aminokiselina, kombinirajte slanutak s cjelovitim žitaricama.

Slanutak je vrlo dobar izvor željeza, čak i kuhani slanutak sadrži dvostruko više željeza od iste količine mesa. Količina kalcija u slanutku također je visoka i povezana je s proteinima koji povećavaju njegovu apsorpciju. Ako su u obroku prisutne i žitarice, takav obrok ima kompletan sastav potrebnih aminokiselina. Slanutak ima nizak glikemijski indeks.

Nedavna istraživanja, koja su obuhvatila 19 različitih kultiviranih sorti uzgajanih u stakleniku, pokazala su da su listovi slanutka također vrijedni pažnje, jer sadrže ne samo vitamine, već i značajnu količinu nekih minerala, pa se mogu natjecati s kupusom i špinatom.

Sadržaj kalcija, magnezija i kalija u lišću slanutka veći je nego u špinatu i kupusu, dok je sadržaj željeza, cinka i bakra približno jednak.

Rezultati ove studije mogli bi biti od velike važnosti za zemlje u kojima se slanutak uzgaja i uzgaja, poput Indije, Bliskog istoka i srednje Europe. U tim zemljama često nedostaje određene hrane u prehrani, pa bi lišće slanutka moglo biti izvrstan alternativni izvor. Osim što se kuha kao "jelo sa žlicom", slanutak se može pržiti i koristiti kao međuobrok.

Ljekovita svojstva slanutka
U borbi protiv dijabetesa

Studije su pokazale da dijabetičari tipa 1 koji često konzumiraju hranu bogatu vlaknima imaju nižu razinu glukoze, a dijabetičari tipa 2 mogu poboljšati razinu šećera u krvi, lipida i inzulina. Stručnjaci preporučuju 21-25 g dijetalnih vlakana dnevno za žene i 30-38 g za muškarce.

Održava kosti zdravima

Željezo, fosfati, kalcij, magnezij, mangan, cink i vitamin K koji se nalaze u slanutku doprinose zdravlju i snazi kostiju. Međutim, trebali biste biti oprezni kada su u pitanju ovi minerali jer previše fosfora i premalo kalcija može rezultirati slabljenjem kostiju.

Snižava krvni tlak

Jedna od najvažnijih promjena koju trebate usvojiti za snižavanje krvnog tlaka je jesti hranu s niskim udjelom natrija, a upravo je to slanutak. Osim toga, tu je i kalij, koji je jednako važan za normalizaciju krvnog tlaka.