Dugotrajno sjedenje moglo bi povećati rizik od smrti uzrokovane rakom, no čak i kratke pauze ispunjene laganom tjelesnom aktivnošću mogu imati značajan zaštitni učinak.

Sjedilačko ponašanje, koje obuhvaća aktivnosti s vrlo malom potrošnjom energije u sjedećem, poluležećem ili ležećem položaju tijekom najmanje 30 minuta, povezano je sa štetnim posljedicama za zdravlje.

Pokazalo je to novo istraživanje objavljeno u časopisu PLOS Medicine, koje dodatno potvrđuje da za očuvanje zdravlja nije važno samo koliko se krećemo, nego i koliko često prekidamo razdoblja neprekidnog sjedenja.

Istraživači su utvrdili da osobe koje su najviše vremena provodile sjedeći u dugim neprekinutim razdobljima imaju veći rizik od smrti od raka, veću ukupnu pojavnost raka te veći rizik od karcinoma povezanih s debljinom i onih koji se dovode u vezu s dijabetesom tipa 2.

Točnije, rezultati pokazuju da svaki dodatni sat neprekidnog sjedenja povećava rizik od smrti od raka za oko 10 posto, piše Euronews.

Dobra je vijest da za smanjenje rizika nisu nužni isključivo intenzivni treninzi. Korist donose i jednostavne svakodnevne aktivnosti poput hodanja ili kućanskih poslova, prenosi Telegram.

Prema rezultatima istraživanja, zamjena jednog sata sjedenja laganom tjelesnom aktivnošću poput glačanja, pranja posuđa ili hodanja povezana je s 12 posto manjim rizikom od smrti uzrokovane rakom. Koristi su uočene i kod nešto intenzivnijeg kretanja. Ako se 30 minuta sjedenja zamijeni umjerenom tjelesnom aktivnošću, primjerice brzim hodanjem ili pranjem podova, rizik se smanjuje za osam posto.

No, najveći učinak zabilježen je kod snažne aktivnosti. Utvrđeno je da je samo pet minuta trčanja ili bavljenja sportovima poput košarke povezano s čak 22 posto manjim rizikom od smrtnosti od raka.

Autori ističu da njihovi rezultati upućuju na to da štetnost dugotrajnog sjedenja ne ovisi isključivo o ukupnom vremenu provedenom sjedeći, nego i o tome provodi li osoba sate u neprekinutom sjedenju ili ih redovito prekida kretanjem.

Podsjećaju i da su ranija eksperimentalna istraživanja pokazala da kratki prekidi dugotrajnog sjedenja poboljšavaju metaboličke odgovore organizma u usporedbi s neprekidnim sjedenjem.

Istraživači smatraju da bi javnozdravstvene preporuke trebale posvetiti veću pozornost laganoj tjelesnoj aktivnosti.

Naime, dosadašnje smjernice uglavnom naglašavaju važnost umjerenog i intenzivnog vježbanja, dok rezultati ove studije sugeriraju da i kratke, manje zahtjevne aktivnosti tijekom dana mogu imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja.