Iako se potpuno izbacivanje šećera iz prehrane često percipira kao logičan korak prema poboljšanju zdravlja, novo istraživanje sugerira da bi takav pristup mogao negativno utjecati na metaboličko zdravlje, umjesto da ga unaprijedi. Premda su ovi rezultati još uvijek preliminarni, otvaraju značajna pitanja o učincima ekstremnih prehrambenih režima.

Važno je naglasiti da je studija provedena na glodavcima, točnije na vrlo malom uzorku od šest miševa po skupini. Iako se probavni sustav miševa značajno razlikuje od ljudskog, nalazi ipak ukazuju na potencijalne rizike povezane s radikalnim prehrambenim navikama, prenosi Index. 

Ovaj neočekivani zaključak dolazi u trenutku kada je takozvana "čista prehrana" iznimno popularna. Ova povezanost nije slučajna, s obzirom na to da desetljeća istraživanja povezuju prekomjeran unos šećera s globalnim porastom pretilosti i dijabetesa tipa 2. Stoga zdravstvene preporuke često pozivaju na drastično smanjenje dodanog šećera, kojeg ljudi često nesvjesno unose kroz prerađenu hranu.

Iz toga se razvilo uvjerenje da je nulta stopa šećera idealan cilj. Međutim, pokušaj "čišćenja" organizma potpunom eliminacijom jedne skupine nutrijenata može naštetiti upravo onom sustavu koji se želi oporaviti.

Kako navodi The Independent, istraživanje nudi drugačiji pristup zdravlju koji nadilazi uobičajeni fokus na kalorije i tjelesnu masu. Miševi koji su bili na strogoj dijeti bez šećera u eksperimentu nisu dobili na težini i prema standardnim mjerilima djelovali su zdravo.

No, na metaboličkoj razini zabilježene su negativne promjene. Hormonalni signali ukazivali su na probleme u probavnom sustavu, a organizam je izgubio sposobnost učinkovitog uklanjanja glukoze iz krvi. To sugerira da je moguće biti vitak, a istovremeno imati narušen metabolizam ako je crijevni ekosustav neuravnotežen.

Kako bismo razumjeli uzroke, nužno je promotriti mikrobe u probavnom sustavu. Određenim vrstama korisnih bakterija za preživljavanje su potrebni jednostavni šećeri. Kada se ti mikrobi hrane ugljikohidratima, proizvode ključne kemijske spojeve koji pomažu u očuvanju zdravlja crijevne stijenke i podržavaju apsorpciju hranjivih tvari.

Ti spojevi također potiču oslobađanje hormona koji reguliraju apetit i poboljšavaju odgovor tijela na inzulin. Kada prehrana bez šećera zaustavi proizvodnju tih "goriva", stanice crijevne sluznice gube glavni izvor energije, a crijevna barijera slabi. Takva stroga dijeta uništila je i korisne mikrobe ključne za imunološki sustav.

Kada korisne bakterije nestanu zbog manjka jednostavnih ugljikohidrata, njihovo mjesto brzo zauzimaju štetne bakterije prilagođene takvim uvjetima. Ta promjena u mikrobiomu dovodi do stanja poznatog kao "propusna crijeva". Toksini koje proizvode loše bakterije tada mogu proći kroz oštećenu crijevnu stijenku u krvotok, što pokreće snažnu reakciju imunološkog sustava.

Važno je napomenuti da je prehrana u ovom eksperimentu bila izrazito siromašna mastima, što je suprotno tipičnoj zapadnjačkoj prehrani bogatoj i mastima i šećerima. Za osobe čija se prehrana temelji na visokom unosu masti i kalorija, smanjenje šećera i dalje je ispravna odluka.

Ipak, istraživanje pokazuje da potpuno i agresivno uklanjanje šećera iz prehrane nosi vlastite rizike. Otporan organizam treba raznoliku i dobro nahranjenu crijevnu floru. Umjesto ekstremne eliminacije, preporučuje se pristup koji osigurava unutarnjem ekosustavu širok spektar nutrijenata potrebnih za normalno funkcioniranje.

Za zdravlje crijevne flore ključna je raznolikost. Crijevnim bakterijama potrebne su različite vrste "goriva", stoga se umjesto potpunog izbacivanja ugljikohidrata preporučuje unos širokog spektra voća, povrća i cjelovitih žitarica. Prirodni šećeri i vlakna iz tih namirnica pomažu u održavanju stabilnosti mikrobioma.

Iako studija upućuje na to da je saharoza (konzumni šećer) korisna za crijevne bakterije, to ne znači da je treba unositi kroz prerađenu hranu. Cilj je osigurati saharozu u prirodnom obliku, primjerice unosom preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno.

Ako je stroga dijeta s niskim udjelom šećera već narušila ravnotežu, dobre bakterije moguće je obnoviti. U prehranu je korisno uvesti fermentirane namirnice kao što su kefir, kiseli kupus ili jogurti s aktivnim kulturama.