U suvremenom svijetu, gdje dominiraju visoko prerađene namirnice i rafinirani ugljikohidrati, prosječna zapadnjačka prehrana osigurava tek oko 15 do 17 grama vlakana dnevno. To je znatno ispod preporuka stručnjaka, koje za odrasle žene iznose oko 25 grama, a za muškarce čak do 38 grama. Ovaj prehrambeni deficit nije nimalo bezazlen, jer vlakna igraju presudnu ulogu u održavanju zdravlja probavnog sustava, ali i cijelog organizma.

Njihov nedostatak može dovesti do zatvora, divertikuloze, povišenog kolesterola, nestabilne razine šećera u krvi te povećanog rizika od razvoja srčanih bolesti i određenih vrsta karcinoma, posebice raka debelog crijeva. Mnogi nisu ni svjesni da je rješenje za brojne zdravstvene probleme često skriveno u jednostavnom povećanju unosa namirnica biljnog podrijetla, piše Večernji.

Prehrambena vlakna su, najjednostavnije rečeno, dijelovi biljaka, odnosno složeni ugljikohidrati, koje ljudski probavni enzimi ne mogu razgraditi ni apsorbirati. Za razliku od masti, proteina ili jednostavnih ugljikohidrata, vlakna prolaze kroz želudac i tanko crijevo gotovo netaknuta, sve do debelog crijeva. Upravo se zato za njih često kaže da djeluju kao "metla" za probavni sustav. Ona mehanički potiču rad crijeva, povećavaju volumen i mekoću stolice te tako ubrzavaju njezin prolazak, čime skraćuju vrijeme zadržavanja štetnih tvari u crijevima. Ovaj proces čišćenja ključan je za redovitu probavu i prevenciju nakupljanja toksina na stijenkama crijeva.

ako o njima često govorimo kao o jednoj tvari, vlakna se dijele u dvije osnovne skupine s različitim funkcijama: topljiva i netopljiva. Topljiva vlakna, kako im i ime govori, otapaju se u vodi stvarajući gelastu masu u probavnom traktu. Ovaj gel usporava probavu, što pridonosi duljem osjećaju sitosti, pomaže u regulaciji razine šećera u krvi sprječavajući nagle skokove nakon obroka te veže na sebe masne kiseline, čime učinkovito snižava razinu lošeg (LDL) kolesterola. Izvrsni izvori topljivih vlakana su zob, ječam, grah, jabuke, agrumi i mrkva.

S druge strane, netopljiva vlakna se ne otapaju u vodi. Njihova je glavna uloga dodavanje mase stolici i poticanje redovitog pražnjenja crijeva. Djeluju poput spužve koja upija vodu i olakšava prolazak otpada, što ih čini ključnim saveznikom u borbi protiv zatvora. Najviše ih ima u cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, mekinjama te kori voća i povrća.

Kada govorimo o namirnicama s najvišim udjelom vlakana, na samom vrhu ljestvice nalaze se sjemenke i mahunarke. Apsolutni rekorderi su chia sjemenke, koje sadrže nevjerojatnih 34 grama vlakana na 100 grama, a tik uz njih su i lanene sjemenke s oko 27 grama, koje je najbolje konzumirati svježe mljevene radi bolje iskoristivosti.

Mahunarke poput crnog graha, leće i slanutka pravi su prehrambeni divovi jer, osim obilja vlakana (šalica kuhanog graha ili leće osigurava oko 15 grama), sadrže i značajnu količinu proteina, što ih čini idealnom namirnicom. Primjerice, šalica kuhanog slanutka sadrži oko 12,5 grama vlakana, što je gotovo polovica dnevnih potreba za ženu. U ovu skupinu spadaju i cjelovite žitarice, pri čemu se ističu zobene pahuljice, bogate beta-glukanom, te kvinoja i ječam.

Iako možda ne sadrže ekstremne količine kao sjemenke, voće i povrće su neizostavan dio prehrane bogate vlaknima. Među povrćem se kao prvak ističe artičoka, jer jedan srednji plod može sadržavati i do deset grama vlakana. Slijede je prokulice, brokula, batat i grašak, koji u jednoj šalici nude od pet do devet grama vlakana.

Kod voća, bobičasti plodovi poput malina i kupina prednjače s oko osam grama vlakana po šalici. Kruške i jabuke također su odličan izbor, no važno ih je jesti s korom, jer se u njoj nalazi velik dio netopljivih vlakana. Jedan od neočekivanih heroja je i avokado, koji ovisno o veličini može sadržavati između deset i 13 grama vlakana po plodu.

Povećanje unosa vlakana ne mora biti komplicirano, no važno je pridržavati se dva zlatna pravila. Prvo, vlakna uvodite postupno. Naglo povećanje može uzrokovati probavne smetnje poput nadutosti, plinova i grčeva, jer se vaš probavni sustav treba prilagoditi. Započnite s malim promjenama, poput zamjene bijelog kruha integralnim, dodavanja žlice sjemenki u jutarnji jogurt ili uključivanja porcije salate uz svaki ručak.

Drugo, i možda najvažnije pravilo, jest piti dovoljno vode. Vlakna, posebice topljiva, vežu vodu na sebe kako bi stvorila gel i omekšala stolicu. Bez dovoljno tekućine, visok unos vlakana može imati suprotan učinak i pogoršati zatvor. Stoga, uz povećan unos vlakana, pobrinite se da pijete barem osam čaša vode dnevno, piše Večernji.