Koliko su korisni mješoviti usjevi? Mogu li se krumpir, mrkva i luk saditi ne samo u odvojenim redovima, nego i u istom redu? Početni rezultati pokusa pokazuju upravo to.

Čisti usjevi sve se češće suočavaju s velikim pritiskom bolesti i štetnika, kao i rastućim troškovima inputa. Mješoviti usjevi, s druge strane, često ostvaruju veće ukupne prinose od čistih usjeva. To potvrđuju brojna istraživanja, prenosi N1.

Softver za optimalno prostorno raspoređivanje mješovitih usjeva već se razvija na Sveučilištu RWTH Aachen, a bavi se razmještajem biljaka i gustoćom sjetve, javlja Agrar Heute.

Moguća je i mješovita sadnja krumpira, mrkve i luka

Mješoviti usjevi imaju veliki potencijal. U takvim kombinacijama kulture međusobno pozitivno utječu jedna na drugu – na primjer, kroz bolju mobilizaciju hranjivih tvari, smanjen rizik od infekcija, učinkovitije suzbijanje korova i povoljniju obranu od štetnika.

Ta međusobna interakcija osobito je izražena između mrkve, luka i krumpira.

Mrkva i luk zajedno

Kada se mrkva i luk uzgajaju zajedno na polju, smanjuje se pritisak štetnika poput tripsa i mrkvine muhe. Također se smanjuje pojava bolesti poput ljubičaste pjege i pepelnice.

Mrkva u takvim uvjetima pokazuje bolji rast korijena i lišća te viši sadržaj beta-karotena. Ostale prednosti uključuju manju konkurenciju za hranjiva i vodu zahvaljujući različitim korijenskim sustavima. Uzajamno zasjenjivanje također nije problem.

Kombinacija krumpira i luka dovodi do većih koncentracija terpenoida u zračnom sloju oko lišća, što pridonosi zaštiti od štetnika. Tako se, primjerice, smanjuje pojava krilatih lisnih uši i breskvine lisne uši.

Mješovita poljoprivreda: još uvijek mnoge prepreke

Unatoč brojnim prednostima, mješoviti uzgoj nosi i niz izazova – kao što su različiti zahtjevi pojedinih kultura, tehnike sjetve ili sadnje, razdoblja dozrijevanja, pravila zaštite bilja i metode žetve.

U 2024. godini provedena je pilot-studija u kojoj su uspoređene dvije mješovite i jedna čista kultura.

Uz naizmjenične trake, testiran je i tzv. piksel-uzgoj. Pokusno područje veličine oko jednog hektara u blizini Osnabrücka bilo je pet puta zasađeno po slučajnom blok-dizajnu, i to:

Monokultura sorte mrkve Farah, luka Hyroad te sorti krumpira Belinda i Laura (kontrolna skupina),
Jednoredne gredice sa samo jednom kulturom ili sortom: Mrkva x Luk, Luk x Krumpir Belinda, Belinda x Laura,
Piksel parcele s kombinacijama biljaka zasađenima jedna iza druge u istom grebenu,
Varijanta sa sve tri kulture, pri čemu se luk sadio uz mrkvu u istom grebenu.

Na nekim parcelama isprobani su organski tretmani sjemena za luk i mrkvu te furrow-tretmani za krumpir. Redovite kiše učinile su navodnjavanje nepotrebnim, ali su dovele do jakog pritiska korova.

Ograničeni izbor dopuštenih herbicida nakon nicanja dodatno je otežao proces. Iako su svi blokovi praćeni tijekom cijele sezone rasta, na kraju su požnjevena samo dva.

Kako mješoviti uzgoj utječe na život u tlu

Tijekom eksperimenta uzeti su i uzorci tla iz zone korijena mladih biljaka. Uz pomoć visokoprotočnog sekvenciranja DNK analiziran je sastav svih bakterija i gljivica u tlu.

Cilj je bio utvrditi kako različiti načini uzgoja utječu na mikrobnu raznolikost tla.

Vrsta bogatstva (species richness) koristi se kao glavni pokazatelj. Usporedbom mikrobne raznolikosti između metoda uzgoja nastoji se razumjeti utječe li biljna raznolikost na tlo – povećava li ili smanjuje mikrobnu raznolikost u odnosu na monokulturu.

Prvi rezultati ispitivanja mješovitog uzgoja

Nicanje biljaka bilo je ujednačeno u svim kulturama i načinima uzgoja. U prosjeku, tretmani sjemena povećali su nicanje:

kod mrkve i luka za 5 %,
kod sorti krumpira za 4 %

Mjerenja su pokazala da su biljke krumpira u čistoj kulturi brže i više rasle nego u piksel i jednorednim parcelama. Sličan obrazac zabilježen je i za luk i mrkvu.

NDVI i GLI vrijednosti upućuju na to da korovi ozbiljno opterećuju sve kulture, unatoč zaštiti bilja – osobito na piksel parcelama.

Mrkva i luk najbolji u monokulturi

To se odrazilo i na prinos: dok su mrkva i luk postigli najbolje prinose u monokulturi, krumpir je, zanimljivo, najbolje rodio na parcelama sa zajedničkim uzgojem dviju sorti – bilo u jednorednoj, bilo u piksel varijanti. Tretman u brazdama dodatno je povećao prinos na tim parcelama.

Analiza mikrobioma daje prve naznake: monokulture pokazuju veću mikrobnu raznolikost, vjerojatno zbog stabilnijih hranjivih uvjeta i ciljanih izlučevina iz korijena.

Suprotno tome, čini se da mješoviti uzgoj smanjuje mikrobnu raznolikost, osobito u piksel sadnji – vjerojatno zbog jače konkurencije biljaka i neujednačenih uvjeta u tlu.

Mrkva i luk ipak pokazuju veću raznolikost mikroorganizama u mješovitom uzgoju, dok kombinacije s krumpirom pokazuju tendenciju smanjenja.