Ilustracija: Zagorje.com

Nedjelja je, ručak je gotov, možda ste upravo popili kavu, pogledali omiljenu seriju ili se jednostavno opuštate kod kuće. Sve je naizgled u redu, ali kako dan odmiče, počinje vas obuzimati neki neobičan osjećaj. Niste posebno tužni, ništa vam se loše nije dogodilo, a ipak osjećate nervozu, nelagodu ili neku neobjašnjivu težinu. Kao da vas nešto muči, ali ni sami ne znate što. Ako vam je poznat taj osjećaj, niste jedini. Štoviše, stručnjaci za mentalno zdravlje dobro znaju o čemu je riječ i imaju objašnjenje zašto se to događa baš nedjeljom.

Taj fenomen u engleskom jeziku ima čak i svoje popularno ime – Sunday scaries, odnosno nedjeljna tjeskoba. Riječ je o osjećaju nelagode, zabrinutosti ili potištenosti koji se kod nekih ljudi pojavljuje kako se vikend približava kraju, a novi radni tjedan sve je bliže. Zanimljivo je da se ne mora raditi o ljudima koji mrze svoj posao ili imaju ozbiljne životne probleme. Takve osjećaje mogu doživjeti i oni koji su sasvim zadovoljni svojim životom.

Zašto nas nedjelja odjednom počne mučiti?

Objašnjenje je zapravo prilično jednostavno. Tijekom vikenda većina zaposlenih ljudi barem djelomično izlazi iz uobičajenog ritma obveza. Ne moraju ustajati u određeno vrijeme, razmišljati o sastancima, rokovima, nadređenima ili svakodnevnim poslovnim zadacima. Međutim, kako se približava ponedjeljak, mozak se počinje pripremati za povratak u taj ritam.

Psihologinja Kia-Rai Prewitt iz poznate američke Cleveland Clinic objašnjava da je riječ o takozvanoj anticipacijskoj tjeskobi, odnosno zabrinutosti zbog nečega što tek dolazi.

Drugim riječima, ne mora nam se dogoditi ništa loše da bismo se osjećali neugodno. Dovoljno je da počnemo razmišljati o svemu što nas čeka.

Možda je to važan sastanak u ponedjeljak, posao koji nismo dovršili u petak, gomila elektroničke pošte ili jednostavno činjenica da ponovno počinje pet dana obveza. Ponekad čak ni ne razmišljamo svjesno o tim stvarima, ali osjećaj nelagode svejedno se pojavljuje.

Nekima počinje već nakon nedjeljnog ručka

Prema objašnjenjima stručnjaka Cleveland Clinic, nedjeljna tjeskoba kod mnogih se pojavljuje kasno poslijepodne ili navečer. Međutim, postoje i ljudi koji je osjećaju već od jutra.

Kod nekih se javlja kao blaga nervoza, kod drugih kao razdražljivost ili osjećaj da nisu dovoljno iskoristili vikend. Netko postane šutljiv, netko izgubi volju za druženjem, a netko jednostavno ne može uživati u ostatku slobodnog dana jer stalno razmišlja o ponedjeljku.

Ponekad se pojavljuju i tjelesni simptomi, poput napetosti u ramenima, glavobolje, nelagode u želucu ili poteškoća sa spavanjem.

Posebno je zanimljivo da takvo raspoloženje može pokvariti upravo onaj dio vikenda koji bi trebao biti najopušteniji. Umjesto da uživamo u nedjeljnoj večeri, mislima smo već na radnome mjestu.

Znanstvenici su istraživali upravo taj osjećaj

Da nije riječ samo o popularnom internetskom izrazu, pokazuje i znanstveno istraživanje objavljeno u rujnu 2026. godine u časopisu Frontiers in Psychology.

Istraživači su kroz šest fokusnih skupina razgovarali s 26 zaposlenih osoba u Nizozemskoj koje su doživljavale takozvani Sunday Blues, odnosno pad raspoloženja povezan sa završetkom vikenda.

Pokazalo se da taj osjećaj može imati različita lica. Kod nekih prevladava tjeskoba, kod drugih umor, kod trećih neprestano razmišljanje o obvezama. Istraživači su primijetili i da na takvo raspoloženje mogu utjecati očekivanja od vikenda koja se nisu ostvarila.

Primjerice, cijeli tjedan jedva čekate subotu i nedjelju, planirate se odmoriti, družiti s obitelji, obaviti nešto za sebe i napokon uhvatiti malo vremena za stvari koje volite. A onda nedjeljom shvatite da je vikend praktički završio, a pola planiranoga niste stigli napraviti.

I upravo se tada, uz brigu zbog ponedjeljka, može pojaviti i razočaranje zbog slobodnog vremena koje je prebrzo prošlo.

Važno je naglasiti da je riječ o manjem kvalitativnom istraživanju koje pomaže razumjeti iskustva ljudi, ali ne pokazuje koliko je taj fenomen čest u ukupnoj populaciji.

Što možete učiniti da vam nedjelja ipak ostane ugodna?

Psihologinja Prewitt savjetuje da pokušamo razlikovati ono na što možemo utjecati od onoga što trenutačno nije u našim rukama.

Ako nas muči neka konkretna obveza, možemo odvojiti nekoliko minuta i napraviti jednostavan plan za ponedjeljak. No nema potrebe da ostatak nedjelje provedemo razmišljajući o svim mogućim problemima koji se možda uopće neće dogoditi.

Pomoći mogu šetnja, druženje, omiljeni film ili neka druga aktivnost u kojoj zaista uživamo. Međutim, stručnjaci upozoravaju i na drugu krajnost – pretvaranje vikenda u neprekidan niz aktivnosti, nakon kojeg se osjećamo još umornije.

Nekima će najviše odgovarati mirno nedjeljno poslijepodne, drugima odlazak u prirodu, a trećima druženje s prijateljima. Nema univerzalnog recepta.

Ako se, međutim, tjeskoba redovito ponavlja, postaje intenzivna, narušava san ili svakodnevno funkcioniranje, korisno je razgovarati sa stručnjakom za mentalno zdravlje. Ponekad iza takvih osjećaja stoji dugotrajan stres ili problem koji zahtijeva više od nekoliko jednostavnih promjena navika.

A možda je najvažnije zapamtiti jednu stvar

Ako vas nedjeljom, osobito predvečer, bez nekog očitog razloga uhvati nervoza, to ne znači automatski da s vama nešto nije u redu. Takav osjećaj sam po sebi nije psihijatrijska dijagnoza, nego može biti sasvim razumljiva reakcija na očekivanja, obveze i promjenu svakodnevnog ritma.

Zato, ako vas danas poslijepodne uhvati ona poznata nelagoda dok razmišljate o sutrašnjem ponedjeljku, pokušajte ne dopustiti da vam unaprijed pokvari ostatak nedjelje.

Jer ponedjeljak će doći ionako. A nedjelja još uvijek traje.