Milijuni ljudi svakodnevno prakticiraju ovu naviku ne shvaćajući njezin utjecaj na kognitivnu funkciju.

Jeste li primijetili da vam pamćenje slabi? Sve češće zaboravljate gdje ste ostavili ključeve, teško se prisjećate imena poznanika ili vam izmiču detalji razgovora? S godinama, stresom i modernim načinom života, naš mozak prolazi kroz promjene koje mogu utjecati na sposobnost pamćenja.

Jednostavna dnevna navika mogla bi oštetiti vaše pamćenje, ali neuroznanstvenik dr. Ramon Velazquez rekao je da mala promjena ponašanja može pomoći u zaštiti zdravlja mozga. Milijuni ljudi svakodnevno prakticiraju ovu naviku ne shvaćajući njezin utjecaj na kognitivnu funkciju, piše Express.

Jedenje bez pozornosti, odnosno konzumiranje hrane dok smo ometeni, moglo bi ubrzavati opadanje pamćenja, osobito kod onih starijih od 40 godina. "Većina ljudi nema pojma da ovo uobičajeno ponašanje utječe na njihovo pamćenje. To je nešto što milijuni rade više puta dnevno ne razmišljajući o tome", objasnio je dr. Velazquez, konzultant za neuroznanost i istraživački savjetnik u Mind Lab Pro.

Veza između jedenja bez pozornosti i slabljenja pamćenja jača je nego što većina ljudi misli. Kada se obroci konzumiraju dok gledate televiziju, listate društvene mreže ili radite za stolom, tada se mozak stavlja na autopilot. "Kad jedemo bez pažnje, tada propuštamo izvrsnu priliku da uključimo svoj mozak. Probava počinje u mozgu, a ne u želucu. Pogled, miris i iščekivanje hrane pokreću važne kognitivne procese koji pripremaju tijelo za učinkovitu obradu hranjivih tvari", rekao je liječnik.

Kako ljudi stare, tako mozak postaje osjetljiviji na upale i oksidativni stres, a oboje se pogoršava lošim prehrambenim navikama. Studije pokazuju da nekontrolirano hranjenje često dovodi do konzumiranja više prerađene hrane bogate šećerom i nezdravim masnoćama, za koje se zna da ubrzavaju kognitivni pad

"Mozak čini samo 2 posto tjelesne težine, ali troši oko 20 posto tjelesnih energetskih resursa. Kvaliteta goriva koje dajete, kao i način na koji ga dajete, izravno utječe na kognitivnu funkciju, posebno na formiranje pamćenja i prisjećanje", rekao je dr. Velazquez. Preporučio je male, ali učinkovite prilagodbe svakodnevnih prehrambenih navika da bi se zaštitilo pamćenje i kognitivno zdravlje.

Jedan od najjednostavnijih koraka je stvaranje namjenskog prostora za obroke i grickalice. Jedenje za radnim stolom, ispred televizije ili stajanje pokraj hladnjaka potiče rastreseno jedenje i slabi angažman mozga u tom procesu. Usporavanje tempa jela još je jedan ključni korak.

Dr. Velazquez predložio je da se pridržavate pravila od 20 minuta, što znači da odvojite najmanje 20 minuta da dovršite obrok uz svjesno žvakanje i pauze između zalogaja. Istraživanja pokazuju da je mozgu potrebno oko 20 minuta da registrira sitost, tako da sporije jedenje ne samo da pomaže probavi, već i jača kognitivne putove uključene u pamćenje. Još jedna ključna praksa je angažiranje osjetila tijekom jela. Promatranje hrane, njezinih boja, mirisa i teksture, prije zalogaja može poboljšati rad mozga.

Prepoznavanje specifičnih okusa i uočavanje kako se mijenjaju tijekom žvakanja aktivira više regija mozga, pomažući u jačanju neuronskih mreža povezanih s pamćenjem. Uvođenjem jednostavnih, ali namjernih promjena, odrasli stariji od 40 godina mogu poboljšati svoje pamćenje i kognitivne funkcije, osiguravajući bolje zdravlje mozga u godinama koje dolaze.