Ljubitelji zdrave prehrane možda neće biti oduševljeni ovom informacijom. Povrće koje se godinama ističe kao nutritivna zvijezda i simbol zdravog načina života našlo se na samom vrhu liste namirnica s najvećim udjelom ostataka pesticida. Riječ je o tzv. listi „Prljavih 12“ koju svake godine objavljuje američka organizacija Environmental Working Group (EWG).

Ta se rang-lista temelji na podacima Pesticide Data Programa američkog Ministarstva poljoprivrede, koji već desetljećima prati prisutnost pesticida u hrani. U sklopu tog programa analiziraju se tisuće uzoraka voća i povrća, i to nakon što su oprani ili oguljeni na način sličan onome u kućanstvima.

Važno je naglasiti da EWG ne provodi vlastita mjerenja, već se oslanja na službene USDA podatke, uz dodatnu procjenu toksičnosti pojedinih pesticida. Drugim riječima, proizvodi koji završe visoko na listi već su prethodno isprani, što znači da dio kemijskih ostataka može preživjeti i „normalno“ pranje pod slavinom.

Od 47 namirnica uključenih u analizu, ovih 12 voća i povrća imalo je najviše ostataka pesticida:

01. Špinat
Špinat ima više ostataka pesticida po težini nego bilo koja druga vrsta povrća.

02. Jagode

03. Kelj, kupus i gorušica
Više od polovice uzoraka kelja kontaminirano je pesticidima koji mogu izazvati rak.

04. Grožđe

05. Breskve
Breskve se ističu visokim udjelom pesticida.

06. Trešnje

07. Nektarine

08. Kruške
Kruške su među najkontaminiranijim voćem prema EWG-ovoj listi Prljavih 12™.

09. Jabuke
Jabuke se nakon berbe često tretiraju kemikalijama.

10. Kupine
Kupine su se prvi put pojavile na listi nakon što ih je USDA testirala 2023. godine.

11. Borovnice
Borovnice se ponovno nalaze na listi, s tragovima više toksičnih pesticida.

12. Krumpir
Krumpir – najkonzumiranije povrće u SAD-u – pridružuje se ovogodišnjoj listi Prljavih 12™.

Zašto pranje nije uvijek dovoljno
Podaci pokazuju da ispiranje pod mlazom vode od 15 do 20 sekundi, što je standardna kućna praksa, ne uklanja nužno sve ostatke pesticida. Dio tih tvari može ostati vezan za površinu lista ili čak prodrijeti u tkivo biljke, zbog čega se često stvara lažan osjećaj sigurnosti.

Kod špinata i sličnog lisnatog povrća preporučuje se temeljitiji pristup. Prvi korak je razdvajanje listova i uklanjanje onih oštećenih ili uvelih. Nakon toga listove treba ispirati pod hladnom tekućom vodom, pritom ih lagano trljajući prstima. Završno cijeđenje ili sušenje u centrifugi za salatu pomaže ukloniti i sitne čestice nečistoća koje se zadržavaju u vodi.

Postoje i alternativne metode, poput namakanja u otopini sode bikarbone, za koju neka istraživanja sugeriraju da može biti učinkovitija od same vode u uklanjanju određenih pesticida. Ipak, treba imati na umu da su takvi rezultati dobiveni u kontroliranim uvjetima i da se ne odnose na sve vrste kemikalija.

Može li toplinska obrada pomoći
Dodatni način smanjenja izloženosti pesticidima je toplinska obrada. Blanširanje, kuhanje ili pirjanje često smanjuju količinu ostataka jer dio tvari prelazi u vodu ili se razgrađuje pod utjecajem topline. No ni ova metoda nije univerzalno rješenje i ne djeluje jednako na sve pesticide.

U praksi, oni koji su zabrinuti zbog ovakvih lista mogu smanjiti rizik kombinacijom mjera: temeljitim pranjem, povremenom termičkom obradom, raznolikošću u izboru lisnatog povrća te, kad god je moguće, kupnjom domaćeg ili ekološki uzgojenog špinata, osobito u razdobljima kada se često nalazi na jelovniku.