Za vrućina osjetljivim skupinama preporučuje se da se zadržavaju u rashlađenim prostorima. No, također je važno voditi računa o tome što piti i jesti, osobito ako ne možemo izbjeći izlaganje visokim temperaturama.

Budući da se tijelo hladi znojenjem, posebno je važno nadoknađivati vodu koja se tako gubi. Osim vode, tijelo znojenjem također gubi i razne soli, odnosno elektrolite. Stručnjaci preporučuju da se voda pije često, čak i ako izostane osjećaj žeđi.

Voda kokosovog oraha ili sportski napitci mogu pomoći u nadoknađivanju izgubljenih elektrolita, no treba paziti na sadržaj šećera u sportskim napitcima. Hladni biljni čajevi bez kofeina, poput čaja od kamilice ili mente, mogu biti osvježavajući i pomoći u hidraciji. Prirodni sokovi bez dodanog šećera, osobito oni od voća ili povrća bogatog vodom, kao što su lubenica, krastavac ili naranča, također su odlični za hidraciju.

Izotonična pića s elektrolitima mogu biti bolja od vode za velikih vrućina jer učinkovito obnavljaju izgubljene elektrolite poput natrija, kalija i magnezija, koji su ključni za održavanje ravnoteže tekućina i pravilno funkcioniranje mišića. Također, izotonični napitci često sadrže male količine šećera, što može pomoći u bržoj apsorpciji tekućine u tijelu.

Darija Vranešić Bender, nutricionistica na Odjelu za kliničku prehranu KBC-a Zagreb, kaže da će za osvježenje najbolje poslužiti rashlađena voda, i to 1-2 litre dnevno, piše Index.

"Najbolji odabir za ljetnu nadoknadu tekućine su izvorska i mineralna voda, nezaslađeni čajevi i izotonični napitci", preporučuje Vranešić Bender. "Ljeti najčešće posežemo za hladnim napitcima, no još bolje ćemo se rashladiti ako pijemo tekućine sobne temperature ili konzumiramo tople čajeve i napitke. U zemljama gdje vrućine ne prestaju tijekom cijele godine tradicionalno se piju topli čajevi", dodaje.

Konzumacija alkohola na vrućinama nije preporučljiva iz više razloga.

Prije svega, alkohol djeluje kao diuretik, što znači da povećava izlučivanje tekućine iz tijela putem mokraće. To može dovesti do dehidracije, koja je već problematična na visokim temperaturama. Osim toga, alkohol može utjecati na sposobnost tijela da regulira temperaturu, što povećava rizik od toplinskog udara ili iscrpljenosti. Konačno, konzumacija alkohola može smanjiti osjećaj žeđi, što može dovesti do dehidracije.

Vranešić Bender kaže da alkoholna, gazirana i zaslađena pića, kao i pića bogata kofeinom, uz dehidraciju uzrokuju i probleme s nesanicom. "Mnoga od tih pića djeluju kao stimulansi, pa ometaju zdrav ritam sna. Stoga tijekom ljeta treba izbjegavati takve napitke", kaže nutricionistica

Ljeti je popularno jesti osvježavajuće, hladne deserte poput sladoleda i ledene kave.

Sladoled može pružiti trenutno olakšanje od vrućine, no treba ga konzumirati s mjerom. Naime, većina sladoleda sadrži visok udio šećera, što može pridonijeti naglim promjenama razine šećera u krvi.

Šećer također može povećati izlučivanje tekućine iz tijela putem mokraće. Nadalje, on može izazvati povećanu žeđ jer tijelo treba više vode za metaboliziranje šećera. Konačno, hrana bogata šećerom može opteretiti probavni sustav, što može biti posebno nepovoljno za tijelo koje se već bori s visokim temperaturama.

To vrijedi i za ledenu kavu. No, ona uz šećer također sadrži i kofein koji može djelovati kao diuretik, iako u manjoj mjeri nego alkohol. Stručnjaci stoga preporučuju zdravije alternative, poput smrznutog voća.