Foto: HRT Screenshot

U uskrsnom izdanju popularne emisije “Nedjeljom u 2“ gostovao je glazbenik i redatelj Nikša Sviličić, koji je s voditeljem Aleksandrom Stankovićem otvorio niz tema o obrazovanju, znanju i ulozi radoznalosti u razvoju pojedinca i društva.

Sviličić je u razgovoru istaknuo kako unatoč sve višoj razini formalnog obrazovanja, društvo paradoksalno zna sve manje, naglašavajući važnost pristupa učenju koji potiče razmišljanje, a ne puko memoriranje. Posebno je istaknuo ideju uvođenja novog školskog predmeta.

“Da sam ja netko, ja bih zaista uveo u školu eksperimentalni program i kolegij koji se zove ‘Radoznalost’. Utvaram se i pretpostavljam da je točno, da bi, ukoliko bismo hipotetski uveli predmet koji se zove ‘Radoznalost’ od vrtića, i kad bi njega sukcestivno razvijali, mi bismo za 20-30 godina imali dva do tri nobelovca“, smatra Sviličić.

Dodao je kako je svjestan da je takvu ideju teško konkretno dokazati, ali ju vidi kao važan smjer razvoja obrazovanja. “Naravno da je to sad teško provjerljivo, ali dozvolite mi taj poetski moment, da to kažem metaforički”, dodao je te priznao Stankoviću kako već sad ima syllabus za taj predmet. “Mi djetetu već od 6-7 godina dajemo način pristupa učenju i shvaćanju stvari, a ne gotovu ribu na tanjur. I onda kad to dijete bude imalo 26, 36, 56, imat će drukčiji softver, imat će softver da ima silnu potrebu napraviti svijet boljim”, vjeruje.

Gostovanje je izazvalo snažne reakcije gledatelja, koji su svoje dojmove dijelili na društvenim mrežama i u komentarima. Mnogi su istaknuli kako bi Sviličićeve ideje trebale dobiti veću pažnju i primjenu u obrazovnom sustavu, piše Dnevno.hr.

“Premalo je jedna emisija s ovim čovjekom, trebala bi serija. Uživala sam”, “Zašto taj čovjek nije ministar obrazovanja”, “Dobra ideja, ali tko još sluša pametne ljude, ovi koji bi mogli i trebali radit za dobrobit svijeta gledaju samo sebe”, “Čovječe da si bar utjecajan u hrvatskom obrazovanju. Ovak… Hvala na utopijskoj ideji” i “Tako je, Bravo. Slažem se. I emocionalnu pismenost i financijsku pismenost”, pisali su Hrvati.