Od 1. listopada u Njemačkoj su se promijenili propisi za zimske gume, a odnose se na sve ceste tijekom zimskih uvjeta vožnje.

Naime, od 1. listopada 2024. samo gume koje nose simbol Alpine (planina s tri vrha i pahuljicom) bit će priznate kao zimske gume. To se također odnosi na gume za sva godišnja doba. Od tog datuma gume koje imaju samo oznaku M+S više se ne smiju koristiti u zimskim uvjetima na cestama. Inače, radi se o gumama koje su vrlo popularne u Hrvatskoj, piše Danas.hr.

Kako javlja ADAC, gume koje nose samo simbol M+S (Mud + Snow) od prvog dana listopada više nemaju status zimskih guma i vožnja s njima će se kažnjavati.

Simbol M+S već je zamijenjen znakom Alpine 2018., ali prijelazno razdoblje isteklo je u rujnu ove godine. Ako imate gume koje nose isključivo oznaku M+S (a nemaju i simbol Alpine), one se ne smiju stavljati za nadolazeću zimsku sezonu u Njemačkoj.

Kazna za korištenje (samo) M+S guma je 60 eura. U slučaju prometne nesreće taj iznos se povećava sve do 120 eura te je upitno koliku bi štetu pokrilo osiguranje. Ako se nesreća dogodi zbog nedostatka zimskih guma, moguće je i da osiguranje samo djelomično isplati odštetu, ističu u ADAC-u.

“M+S nisu zimske gume. To su zapravo poluzimske gume. To stalno i sustavno godinama javno ističem i ponavljam. Nitko me nije slušao. I policiji sam u više navrata govorio koliko je to važno i sada je došla potvrda za to. Svi trebaju znati da se u prometu gine jedanput, dovoljno je jedanput s neodgovarajućim gumama naletjeti na sklisku dionicu. Nažalost, kod nas je stanje znatno gore nego u Njemačkoj i većini zemalja EU. Oni su do sada za zimske gume priznavali M+S, koje su zimi deset puta sigurnije od ljetnih s utorom od 4 mm, što mi, s lancima u prtljažniku (kakvog li apsurda?!), još uvijek priznajemo kao zakonsku zamjenu za zimske gume”, naglasio je profesor prometa Željko Marušić.

M+S gume gube sposobnost prianjanja ispod ništice

"Definicija da se zimskom opremom smatraju zimske gume i, alternativno, ljetne gume s dubinom profila minimalno 4 milimetra, uz uvjet da su lanci u prtljažniku, apsurdna je, krajnje neodgovorna i opasna. To govorim i pišem godinama, no, kad se malo bolje analizira, to je i najveći tehnički apsurd u povijesti našeg cestovnog prometa uopće i ukazuje na manjkavost naše službene 'prometne struke', koja to odobrava i potiče. Naime, u zimskim se uvjetima prvenstveno suočavamo s problemom sigurnosti, to je primaran problem, a tek potom s učinkovitošću prometa, odnosno da vozila svladavaju zimske uvjete. Klasični zimski uvjeti, s puno snijega na cesti u pravilu nisu problem sigurnosti, brzine su male, može stradati lim, doći do lakših ozljeda. Kad je posljednji put netko poginuo na snijegu? Opasno je, pogibeljno u prometu pri niskim temperaturama i riziku poledice, tada zimske gume prave veliku spasonosnu razliku. Mnogi ne znaju da ljetne gume gube sposobnost prianjanja već pri temperaturama nižim od +7 Celzijevih stupnjeva". M+S gume gube sposobnost prianjanja ispod ništice, a takvi su uvjeti zimi česti, posebice noću i rano ujutro, kad su uvjeti vožnje pogoršani i lošom vidljivošću, naglašava naš prometni stručnjak upozorenja koja je više puta naglašavao na Autoportalu, a i u komunikaciji s medijima.

Zaustavni put se s neodgovarajućim gumama zimi produžava i za više od 50 posto, upozorava sugovornik, zbog čega automobil može naletjeti na vozilo ispred, pješaka, dijete. Podjednako rizično i pogibeljno je izlijetanje s trake, na suprotnu u područje izravnog sudara s vozilom iz suprotnog smjera ili izlijetanje s kolnika te nalet na pješake koji hodaju nogostupom, udar u stup, stablo, slijetanje s kolnika.

Po čemu se zimska guma razlikuje od ljetne i M+S?

1. Kemijskim sastavom i mehaničkim svojstvima materijala. Zbog velikog udjela silike u vulkaniziranoj smjesi gazna ploha bolje prianja na hladan asfalt, bitne prednosti prema ljetnoj gumi su već ispod +7 , a kod M+S ispod nula Celzijevih stupnjeva, a što je niža temperatura razlika u prianjanju gume i pogoršanju sigurnosti je veća.

2. Geometrijom i izvedbom gazne plohe velikim poprečnim kanalima u obliku simetrično zaobljene strijele, s nazubljenim lamelarnim blokovima i četiri uzdužna kanala omogućavaju dobro prianjanje na hladnu i sklisku plohu te učinkovito dreniranje vode (otpornost na aquaplaning) i uklanjanje, odnosno razmicanje snijega ispod gazne plohe

Ljetna guma s dubinom utora većom od 4 milimetra na najplićem mjestu!) donekle osiguravaju zaštitu od aquaplaninga (gubitka prianjanja stvaranjem vodenog klina), ali pritom lanci u prtljažniku (!) ne znače ništa, dodaje Marušić. No, kad su u pitanju najopasnije situacije, temperature oko nule i rizik zaleđivanja tada je ljetna guma, objektivno, jednako pogibeljno nesigurna s dubinom utora 4 milimetra ili samo jedan milimetar. A kad je u pitanju rizik proklizavanja, uz drastično produženje zaustavnog puta i povećanja rizika nekontroliranog skretanja s putanje, ulijevo ili udesno, situacija je, objektivno, podjednako opasna, pogibeljna, ima li vozilo koje vozi na ljetnim gumama paket lanaca u prtljažniku ili nema!

Lance je, dodaje Marušić usto teško staviti na vozilo, većini, pogotovo žena, nemoguće, a na normalnim je cestama s lancima moguće voziti samo kad je dubok snijeg, kojeg ionako trebaju uklanjati ralice. Čim je sloj snijega tanji od 25 mm, lanci postaju štetni, dapače i opasni za vozna svojstva (gubi se mogućnost održavanja pravca kretanja) i kolnik.

I na jugu zemlje potrebne zimske gume

A da su zimske gume itekako korisne zimi, čak i u Dalmaciji, pokazala je pogibija poznatog hvarskog ugostitelja, 5. siječnja 2017. nakon izlijetanja BMW-om s ljetnim gumama pri mjestimičnoj poledici ceste kod Starog Grada na Hvaru. Dovoljna je jedna situacija, poput navedene, da dođe do tragične nesreće, podsjetio je Marušić.

Stanje u Dalmatinskoj zagori sličnije je kontinentalnim zimskim uvjetima nego obalnim. A i u obalnim mjestima temperatura se često zimi, noću i ujutro spušta ispod +7 Celzijevih stupnjeva, često i do ništice, a asfalt je, zbog većeg udjela vapnenca u smjesi, skliskiji nego na kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Takvi su uvjeti, zimskih noći i jutara u cijeloj Hrvatskoj, čak i u Dalmaciji i na otocima, koji usto imaju sklizak asfalt, s vapnenjačkom bazom, posljedicom štednje u proizvodnji. Zbog toga automobili s ljetnim gumama, pa i s M+S, pogotovo u ranim jutarnjim satima, kad je hladan asfalt često orošen, lako postaju dinamički nestabilni, zanose se, ulaze u 'smrtonosnu piruetu', slijeću s ceste, upozorava Marušić. "Takav je automobil jednako, pogibeljno nesiguran ako u prtljažniku ima ili nema paket lanaca, jednak je rizik da neće zakočiti te naletjeti na drugo vozilo ili pješaka, sletjeti s ceste. Ako u prtljažniku nisu lanci, vozač riskira plaćanje kazne jer "ne koristi zimsku opremu", a ako jesu, tada je 'sve po propisu"', kaže Marušić.

Zimske gume su u zimskim uvjetima najvažniji faktor aktivne sigurnosti cestovnog prometa (utječu na smanjenje rizika nastanka nesreće), važnije i od kočnica, jer se automobil samo gumama dodiruje podloge, omogućava kontrola nad vozilom (upravljanje, kočenje i pogonjenje).

S obzirom na klimatske promjene, predlažem da obveza ugradnje zimskih guma počne 15. listopada, umjesto 15. studenoga. "Klima se promijenila i snijega na kontinentalnim cestama ima već krajem listopada", zaključio je naš sugovornik.